Predlog o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, koji je juče došao pred poslanike Skupštine Crne Gore izazvao je žustru raspravu. Ministar kulture Aleksandar Bogdanović je predstavljajući izmjene i dopune istakao da je Kotor u prethodnoj deceniji bio izložen „izuzetnom urbanističkom pritisku koji je rezultirao nekontrolisanom gradnjom, koja je zaprijetila da će uništiti kulturno i istorijsko, kao i prirodno područje Kotora”, odnosno da će ovaj grad skinuti sa Liste prirodne i kulturne baštine Uneska. On je podsjetio da je država još 2013. godine zbog toga izglasala leks specijalis, te da su izmjene i dopune odgovor države na nepoštovanje propisa. Govoreći o novinama koje se predlažu Predlogom o izmjenama i dopunama on je naglasio da se granice zaštićenog područja Kotora šire na opštine Herceg Novi, Tivat i Cetinje po predlogu Uneska, kao i granice Zaštićenog područja Kotora, koji se prostire i kopnom i morem. Ministar je naglasio i da Savjet, kao novina u Predlogu izmjena i dopuna, treba da utiče na bolje sprovođenje zakona i ujedno kontroliše i reguliše rad lokalne samouprave, posebno službi koje izdaju dozvole za izgradnju.
Marija Ćatović iz DPS-a koja je deset godina obavljala dužnost predsjednice Opštine Kotor, podržala je Predlog izmjena i dopuna. To je izazvalo poslanika DF-a Miluna Zogovića, koji je optužio Ćatovićevu da je tokom decenije koliko je bila na čelu Opštine Kotor napravljen najveći broj nelegalnih građevina i najviši nivo devastacije kulturne i prirodne baštine Kotora. Zogović je naglasio devastaciju područja Kostanjice, dio grada u kojem je u proteklom periodu izgrađeno najviše objekata. On je optužio državne organe i premijera Duška Markovića i ministra Branimira Gvozdenovića, da su bili nijeme na brojna pitanja oko devastacije zaptićenog područja Kotora i zahtjeve lokalnih kotorskih vlasti da se zabrani nelegalna gradnja.
Uslijedio je odgovor Marije Ćatović, koja je skinula odgovornost sa sebe i lokalne samoprave za nelegalnu izgradnju u Kotoru i istakla da je sve što je građeno dobilo preporuku nekadašnjeg Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture, „jer opština nije davala dozvole bez njihove saglasnosti”.
Njena opaska da Kotor nije mogao da se konzervira, jer kao grad koji je primio mnogo doseljenika, mora da raste i razvija se, izazvala je burno negodovanje. Najprije Zogovića, a zatim i poslanika DF-a Jova Vučurevića.
Poslanica DF-a Branka Bošnjak je naglasila da su izmjene i dopune samo zamazivanje očiju na nelegalnu izgradnju i devestaciju u Kotoru. Ona je istakla da se upravo u Kotoru vidi da je država „brzopleto ukinula Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture”. Konstatujući da „zakon vrvi od nelogičnosti” Bošnjak je istakla da su odredbe Predloga izmjena i dopuna nejasne, posebno u odredbama koje govore o nadležnostima Savjeta i plaćanju njegovih članova.
Poslanik Liberalne partije Andrija Popović je optužio nekadašnju i sadašnju vlast u Kotoru za kohabitaciju, i naglasio da zdanja koja su počela da se grade prije više godina zjape i tako narušavaju izgled grada i turističku ponudu.
Rasprava o Predlogu izmjena i dopuna krenula je sasvim drugim tokom kada je Popović napomenuo da kotorskoj turističkoj ponudi šteti i zastava sa četiri ocila koja godinama visi na Crkvi Svetog Nikole u Starom gradu. Na ovu opasku Milan Knežević iz DF-a je zatražio reagovanje predsjednika Skupštine Ivana Brajovića zbog „fašističkih optužbi” Popovića. Reakcijama se pridružio i Jovo Vučurević, a Nebojša Medojević je optužio vlast da je direktno podržala jačanje mafije u Kotoru. Goran Danilović, lider Ujedinjene Crne Gore, poručio je da Popovićeva primjedba o Kotoru više govori o propaloj privredi Kotora.
Vučurević je, zatim, optužio ministra kulture Bogdanovića da je dijelom odgovoran za krađu hiljada eksponata iz Narodnog muzeja. Bogdanović je negirao krivicu, ističući da on nema nikakve veze sa stanjem u najvećoj muzejskoj ustanovi. Rekao je i da je devastacija kotorskog područja počela, po zaključku predstavnika Uneska Italije, još krajem šezdesetih godina prošlog vijeka, a ne samo tokom poslednje decenije.
Adrijan Vuksanović, iz Hrvatske građanske inicijative, je izrazio nadu da će Skupština izglasati Predlog izmjena i dopuna, jer kako je rekao, samo tako će se donekle popraviti učinjena štetu u Kotoru. On je raspravu sveo na nacionalnu osnovu ističući da je kulturna baština Kotora „tekovina Katoličke crkve i Kotorske biskupije”. Ponovo se u Skupštini postavilo pitanje zbog čega se u Nominacionom listu za upis Bokeljske mornarice na Listu Unesko svjetske baštine ne pominje uticaj katolika i katoličanstva na osnivanje i viševjekovno trajanje Bokeljske mornarice.
Bogdanović je zaključio raspravu naglašavajući da je Predlog o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora u potpunosti usvojio primjedbe i zaključke Uneska, i da sva važeća planska dokumentacija u Kotoru mora biti u skladu sa zakonima. Napomenuo je i da se moraju ponovo procijeniti svi planovi i dozvole da bi se isključilo nadalje svako devastiranje i negativni uticaji na kotorsku kulturnu i prirodnu baštinu.
S.Ć.