Još jedan „Pozdrav iz Austrije”, na kojem je u izvedbi Crnogorskog simfonijskog orkestra pod dirigentskom palicom austrijskog umjetnika Uve Tajmera, donio je podgoričkoj publici valcere, polke, marševe i arije iz opereta, takozvanu „Bečku muziku”. Simfoničari i solisti - sopran Brigita Šimon i koncert-majstor violinista Nandor Sederkenji nastupili su pred punom salom Crnogorskog narodnog pozorišta. Najprije su izveli dijelove Mocartovih kompozicija - uvertiru iz „Figarove ženidbe”, ariju Kraljice noći iz opere „Čarobna frula” i „Turski marš”. Nastavili su djelima najpoznatijih predstavnika „Bečke muzike”, članovima porodice Štraus, Franca Lehara, Karla Mihaela Cirera, Karla Komzaka, a oduševljena publika je tražila i dobila bis.
Maestro bečke Narodne opere i Opera bal orkestra Uve Tajmer, koji je na bečkoj muzičkoj sceni prisutan duže od pola vijeka, prisjetio se da prije osam godina, kada je prvi put došao u Podgoricu, naš simfonijski orkestar gotovo da nije na repertoauru imao ijedno djelo „Bečke muzike”. Godinama, repertoar se uvećavao i sada je mnogo bogatiji. Dirigent napominje i da se izvođenje muzike jedne epohe mijenja kroz vrijeme.
-Došla su nova vremena, novi dirigenti, različiti orkestri, sve to je donijelo i neki novi stil. Promijenile su se škole interpretacije „Bečke muzike”. To je donijelo novu snagu i ideje i siguran sam da nas čeka još mnogo uspjeha kad je ova muzika u pitanju – naglasio je Tajmer.
Beč je otvoren grad za muziku i predstavlja kuću za muzičare iz cijelog svijeta. Dolaze da uče, jer, Beč je jedan od epicentara klasične muzike i danas, ističe Tajmer. „Mi se trudimo da ih upoznamo sa „Bečkom muzikom”, njenom istorijom. Neki ostanu, a neki se vraćaju u svoje zemlje i tamo prenose ono što su kod nas naučili”, objasnio je maestro. Prirodno je, dodaje Tajmer, i da muzičari koji dolaze u Beč ostave i nešto od svoje muzičke istorije. Kako ističe dirigent, razmjena iskustava je duga, seže nekoliko vijekova unazad, gotovo koliko je postojala i Austrougarska monarhija. Posebno mjesto u toj razmjeni zauzimaju muzičari i muzički uticaji sa Balkana.
- Uticaji sa Balkana nisu nam ništa nepoznato i strano. U korijenima „Bečke muzike” ima mnogo uticaja iz balkanskih krajeva. Zapravo, ti uticaji su sastavni segmenti „Bečke muzike”. Evo primjera, Štraus je jednu svoju operetu nazvao „Jabuka”. A, taj naziv za ovu voćku je prisutan na cijelom Balkanu. U toj njegovoj ranoj opereti riječ je o romantičnoj ljubavi svoje mladih koji dijele jednu jabuku… „Bečka muzika” je satkana od niza uticaja koji su dolazili sa svih strana monarhije – objasnio je on.
Maestru Tajmeru i koncert-majstoru Sederkenjiju direktor Muzičkog centra Žarko Mirković je u znak zahvalnosti na dugogodišnjoj saradnji uručio skulpturu „Orah”, rad vajara Marka Petrovića Njegoša, a Brigiti Šimun zahvalnicu. S.Ć.
Zgusnut koncertni planer
Za mađarsku umjetnicu, sopran Brigitu Šimun, koja se pred našom publikom pojavila kao gotovo neiskusna operska pjevačica, može se reći da je stasala sa našim orkestrom. U međuvremenu, Šimun je izgradila karijeru, i sada nastupa širom svijeta.
- Prije dvije nedjelje imala sam koncert u Torontu, a u Podgoricu sam došla nakon nastupa u Portugalu. Prijatno mi je da nastupam sa vašim orkestrom, poznaju moj glas. Nastup ovdje mi uvijek prija, osjećam se lijepo kad treba ovdje da pjevam - kazala je Šimun. Nakon Podgorice nastupa u Beču, gdje će pjevati u Dječjoj operi. Na ljeto je očekuje „Travijata” koju će pjevati u Švajcarskoj.