Pošto se identifikacija birača može nesporno izvršiti samo na osnovu lične karte izdate u skladu sa Zakonom o ličnoj karti nije relevantno što se za tu ličnu kartu u Zakonu o izboru odbornika i poslanika koriste dva različita jezička određenja, uključujući termin „biometrijska”, zaključila je juče većina u Državnoj izbornoj komisiji (DIK). Za ovo mišljenje glasala je većina u DIK-u – koju čini šest članova – njen predsjednik Budimir Šaranović (DPS), predstavnici DPS-a Vera Mijatović, Nataša Pešić i Dragana Ranitović, predstavnik BS Haris Mekić i Boris Ćorsović, zamjenik Milana Radulovića iz Pozitivne Crne Gore.
Glasanju sinoć oko 18 časova nijesu prisustvovali predstavnici opozicije, dok je predstavnik NVO sektora Vlado Dedović bio protiv.
U nevladinom sektoru smatraju da je ovakvim glasanjem vladajuća većina podržala bezakonje, jer uopšte nije odgovoreno adekvatno na dilemu kako glasati ako lična karta nije biometrijska, a izborni zakon predviđa da se može glasati samo uz biometrijsku ličnu kartu. Umjesto toga, po mišljenju koje je predložio Šaranović, bez obzira na različito jezičko određenje jasno je da se sve zakonske odredbe odnose na jednu istu ličnu kartu – onu koju važi sada u Crnoj Gori.
Kako se navodi u mišljenju koje je usvojila većina u DIK-u, između ostalog, obrazac lične karte sadrži grb Crne Gore, naziv države, naziv lična karta i zaštitne elemente i rubrike za unos ličnih i drugih podataka. Navodi se da se podaci mašinski čitljivog zapisa unose u ličnu kartu u tri reda, a svaki red ima po 30 znakova. Poslije citiranja odredbi Zakona o izboru odbornika i poslanika i Zakona o ličnoj karti, u mišljenju koje je predložio Šaranović konstatuje se da „jasno proizilazi njihova potpuna kompatibilnost u vezi sa obezbjeđivanjem identifikacije birača putem lične karte u toku izbornog procesa, jer se Zakonom o ličnoj karti utvrđuju podaci koje sadrži mašinski čitljiv zapis, a Zakonom o izboru odbornika i poslanika utvrđeno je da elektronski uređaji za identifikaciju birača sadrže elektronski čitač mašinski čitljivog zapisa sa takve lične karte”.
– Saglasno navedenom, po mišljenju Državne izborne komisije, putem elektronskog uređaja za identifikaciju birača može se izvršiti identifikacija svakog birača koji posjeduje ličnu kartu izdatu u skladu sa Zakonom o ličnoj karti (Službeni list Crne Gore broj 12/07 i 73/10), pri čemu se njena istinitost ne mora dokazivati jer je ova lična karta javna isprava – navedeno je u mišljenju koje je na predlog Šaranovića usvojila većina u DIK-u.
Kako su podvukli, određene nejasnoće u vezi sa primjenom Zakona o izboru odbornika i poslanika nastale su usled toga što se u članovima 68a, 68b, 85 i 85a ovog zakona koristi termin „lična karta”, a samo u članu 80 stav jedan istog zakona koristi termin „biometrijska lična karta”.
– Bez obzira na navedeno različito jezičko određenje jasno je da se sve navedene zakonske odredbe odnose na jednu istu ličnu kartu, jer je Zakonom o ličnoj karti izričito propisano da građanin može imati samo jednu ličnu kartu. S obzirom da se identifikacija birača može nesporno izvršiti samo na osnovu lične karte izdate u skladu sa Zakonom o ličnoj karti, nije relevantno što se za tu ličnu kartu u Zakonu o izboru odbornika i poslanika koriste dva različita jezička određenja – ističe se u mišljenju koje je usvojila većina u DIK-u.
Dilema o biometrijskoj ličnoj karti je otvorena nakon potvrde francuskih eksperata da crnogorska lična karta nije biometrijski dokument, kao i činjenice da se Zakonom o ličnoj karti ovaj dokument ne definiše kao takav. Stoga je otvoreno pitanje kako tumačiti odredbu iz člana 80 Zakona o izboru odbornika i poslanika koja kaže da „birač saopštava biračkom odboru svoje ime i prezime, a svoj identitet dokazuje biometrijskom ličnom kartom ili pasošem”.
Ukoliko se zakon bude primjenjivao doslovno, nema sumnje da birač neće moći da dokazuje svoj identitet na osnovu lične karte, te samim tim neće moći ni glasati uz pomoć samo ovog dokumenta. To je javno prvo iznio ministar unutrašnjih poslova u Vladi izbornog povjerenja Goran Danilović.M.V.
Mišljenje dali naknadno, Ćorsović glasao pa otišao
Sjednica DIK-a juče nije prošla bez kontroverzi. Prvo je većina odbila zahtjev Dedovića da sjednica bude otvorena za javnost, i ona je počela oko 13 časova. U materijalima za sjednicu uopšte nije bilo mišljenja o kome se na kraju glasalo, već ga je Šaranović podijelio naknadno, kada je tačka o ličnim kartama došla na dnevni red.
Zbog toga je protestovao sekretar DIK-a Milisav Ćorić, kao i opozicioni članovi komisije, ali izmjene procedure nije bilo.
Oko 16 časova, član DIK-a iz Pozitivne Milan Radulović tražio je pauzu radi konsultacija, i ona je data, i to na dva sata. U 18 časova sjednica je nastavljena, ali bez prisustva opozicionih članova. Umjesto Milana Radulovića došao je njegov zamjenik Boris Ćorsović, glasao za mišljenje koje je predložio, i potom napustio sjednicu.
Procedura
Po mišljenju koje je usvojila većina u DIK-u, odredbama člana 68b stav jedan i tri Zakona o izboru odbornika i poslanika propisano da je prilikom dolaska na biračko mjesto birač dužan da preda ličnu kartu ili pasoš predsjedniku biračkog odbora. Potom predsjednik biračkog odbora elektronskom identifikacijom pronalazi birača u elektronskom i odštampanom izvodu iz biračkog spiska, a birač se potpisuje na za to predviđenom mjestu na izvodu iz biračkog spiska.
Predviđeno je da nakon toga birački odbor omogućava biraču da glasa, a da uređaj za elektronsku identifikaciju prikazuje fotografiju birača na monitoru i štampa papirni odrezak-potvrdu, koja sadrži ime i prezime, JMBG i redni broj birača koji je istovjetan onome u odštampanom biračkom spisku.