U Crnoj Gori bi, ako manjinske stranke formiraju vladu sa opozicionim subjektima, moglo da se govori o kvalitativnom iskoraku u razvoju demokratskih procesa, jer bi takva odluka značila razvlašćivanje najveće partije i korak ka uspostavljanju principa smjenjivosti vlasti po prvi put u zemlji, ocijenili su politički analitičari. Opozicija sa 39 mandata, kao i poslanici iz manjinskih stranaka mogli bi lako da formiraju novu većinu i time pošalju DPS u opozicione klupe.
Dio funkcionera Bošnjačke stranke (BS), uključujući predsjednika plavske opštine Orhana Šahmanovića, ranije su javno ukazali na realnu mogućnost formiranja vlasti s opozicionim partijama, jer bi to moglo biti dobro za bošnjački narod.
Vlast u Crnoj Gori, inače, nije mijenjana na slobodnim izborima od uvođenja višestranačja, pa je čak i njemački „Tagescajtung” nedavno ukazao da režim Mila Đukanovića i DPS-a počinje da postaje nadugovječnija vladajuća struktura u modernoj Evropi. U isto vrijeme, vrh režima opterećuju brojne mafijaško-korupcionaške afere, zemlja grca u dugovima i otplatama masnih kamata stranim kreditorima, dok podaci Ujedinjenih nacija ukazuju da je broj siromašnih u Crnoj Gori sve veći.
Direktor Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević rekla je da je mogućnost da se konstituiše nova vlada u kojoj bi Bošnjačka stranka dala većinu opoziciji, najblaže rečeno, minimalna.
– Naravno, to ne znači da svi Bošnjaci u Crnoj Gori vjeruju da je saradnja sa vladajućom Demokratskom partijom socijalista (DPS) najbolja opcija i za bošnjački narod, što su jasno pokazali značajno manjim brojem glasova Bošnjačkoj stranci. Naravno, dobro je da se vodi dijalog BS i opozicije, ali uz ono što su realna očekivanja – rekla je Uljarević za „Dan”.
U perspektivi, kako je istakla, odnosi opozicije i manjinskih stranaka treba da budu jačani između izbora.
– A ne da oni dolaze u fokus samo u par nedjelja pred formiranje vlade jer se u tako kratkom periodu teško mogu napraviti radikalni zaokreti u koalicionim strukturama ili premostiti ranije velike razlike. Konačno, da bi bilo koja nova vlada napravila značajan demokratski iskorak ona mora biti zasnovana na valjanom sistemu vrijednosti i konsenzusu oko istog – ocijenila je Uljarević.
Opozicione partije ranije su iskazale spremnost da prihvate da mjesto premijera pripadne predstavnicima Bošnjaka ili Albanaca. Javno je ponuđeno i da novi predsjednik Vlade bude lider Bošnjačke stranke Rafet Husović.
Predsjednik Bošnjačke demokratske zajednice (BDZ) Hazbija Kalač kaže za „Dan” da Bošnjačka stranka u izboru ponuđene strane ne smije zanemariti činjenicu da je na ovom raskršću prihvatila istorijsku odgovornost da odlučuje u ime bošnjačkog naroda, ali i svih slobodnih građana Crne Gore.
– Pozivamo je da prihvati poziv opozicije i konačno stavi tačku na beskonačnu vladavinu DPS-a. Izostane li ovakva odluka, bošnjački narod, iako nepravedno predstavljen, snosiće odgovornost za nastavak vladavine političkih struktura koje su zloupotrijebile politički sistem, integrativne procese i državne resurse u partijske i lične svrhe – poručio je Kalač.
U smislu ove odluke, istakao je on, Bošnjačka stranka posebnu odgovornost nosi prema sudbini sopstvenog naroda.
– Ako je već prihvatila „manjinsko“ predstavljanje većinske volje sopstvenog naroda, Bošnjačka stranka mora smoći snage da pruženu šansu iskoristi ne u svrhu partijskih interesa, kako je to do sada činila, već u interesu sopstvenog naroda i svih građana. Izbor je u tom smislu već određen, a to je prihvatanje ponude opozicije – smatra Kalač.
Interesantno je da je Bošnjačka stranka u Crnoj Gori nastala u februaru 2006. godine, i to ujedinjenjem nekoliko stranaka bošnjačke orijentacije – Internacionalna demokratska unija, Bošnjačka demokratska alternativa, Stranka nacionalne ravnopravnosti i Bošnjačko muslimanski savez, kao i pojedinaca, do tada nezavisnih bošnjačkih intelektualaca.
Analitičar Božidar Čolaković smatra da hipotetički podrška BS formiranju parlamentarne većine i buduće vlade može da označi kraj dosadašnjem načinu vladanja. Čolaković u izjavi za „Dan” kaže da, ukoliko bi do formalizovanja takvog poteza došlo, moglo bi se govoriti o kvalitativnom iskoraku u razvoju demokratskih procesa.
– Ne zaboravimo, takva odluka bi značila razvlašćivanje najveće partije i, zapravo, korak ka uspostavljanju principa smjenjivosti vlasti po prvi put u Crnoj Gori, jer se više ne bi podrazumijevalo da stranke manjinskih naroda, koalicione dogovore prave s najvećom partijom, pritom u pojedinim situacijama i povodom nekih odluka prilično dovodeći u pitanje sopstveni kredibilitet i demokratski kapacitet – rekao je Čolaković.
M.V.
Doprinos borbi protiv kriminala
Po mišljenju Božidara Čolakovića, nije potrebno ni naglašavati koliko bi realizacija cilja kao što je organizacija prvih fer i slobodnih izbora značila za razvoj ukupnog demokratskog ambijenta. On kaže da bi nova vlada za cilj imala i efikasnu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, budući da je njihov uticaj na regularnost izbora više nego očigledan.
– Da li su predstavnici BS spremni da preuzmu odgovornost za takav potez, koji bi mogao biti od istorijskog značaja za Crnu Goru, ili će se, po inerciji, nastaviti sa dosadašnjom praksom postizanja koalicionih dogovora, u kojima se iza krupnih ideja i principa obučenih u visokoparne formulacije, skrivaju vrlo opipljivi lični interesi, ostaje da se vidi – istakao je Čolaković.