Upisna politika u srednjim školama nije prilagođena potrebama tržišta rada, a mladi nakon školovanja nemaju priliku da se zaposle, smatra većina građana, koji su obuhvaćeni istraživanjem NVO Juventas i SOS Podgorica. Izvršna direktorica NVO Juventas Ivana Vujović, kazala je na okruglom stolu na temu “Efekti reforme stručnog obrazovanja”, da je istraživanje sprovedeno na uzorku od 1.034 ispitanika.
- Istraživanje je pokazalo da 46,9 odsto ispitanika smatra da upisna politika uglavnom nije prilagođena potrebama tržišta rada, pa većina mladih nakon stečenog stručnog obrazovanja nema priliku da dobije zaposlenje, dok je za 26,5 odsto ispitanika bila bliža tvrdnja da upisna politika uopšte nije prilagođena potrebama tržišta rada, te gotovo niko nema priliku da se zaposli nakon stručnog obrazovanja, kazala je Vujović.
Vujović je navela da je 72,9 odsto ispitanika izabralo srednju školu ili fakultet zato što vole odabrano zanimanje.
- Za njih 7,4 odsto odluku su donijeli roditelji ili staratelji. Odluku na osnovu praktičnih i finansijskih razloga je donijelo 9,6 odsto ispitanika, a 6,6 odsto ispitanika nakon što su se rapitali o mogućnostima nalaženja zaposlenja i zarade, kazala je Vujović.
Prema njenim riječima, 44 odsto ispitanika nijesu završili srednju školu zbog materijalnih razloga, a 16 procenata zbog porodičnih, dok je svaki sedmi kazao da nije bio zainteresovan da nastavi školovanje.
- Visok udio materijalnih uslova kao razloga za nezavršavanje škole navodi na potrebu za daljim istraživanjima o uticaju siromaštva na uspjeh tokom školovanja, ukazala je Vujović.
Ona je kazala da većina ispitanika, koja ima stav o prilagođenosti srednje stručne škole potrebama lica sa invaliditetom, smatra da te škole nisu prilagođene.
- Iz paralelnog istraživanja u školama, dolazimo do informacije da od 46 škola 21 škola nema ni jedan element arhitektnoske prilagođenosti. Od ovih 21, osam nije uradilo plan arhitektonskog prilagođavanja, tri su uradile, a za deset nema podataka, navela je Vujović.
Ona je rekla da većina ispitanika u istraživanju među opštom populacijim, njih 58,6 odsto, smatra da odrasle osobe u Crnoj Gori imaju priliku da steknu osnovno školsko obrazovanje, ukoliko ga prethodno nisu stekli i ovaj stav je nešto izraženiji među ispitanicima koji su završili više stepene obrazovanja.
Predstavnik Evropske unije u Crnoj Gori, Romain Boitard kazao je da je jedna od osnovnih politika za ekonomski razvoj i dalji napredak Crne Gore obrazovanje.
- Izvještaj o napretku pominje visoke stope nezaposlenosti, ponudu i potražnju radne snage i jaz između njih koji se mora premostiti aktivnim politikama tržišta rada kao i politikama u ovoj oblasti, naveo je Boitard.
Pomoćnik ministra prosvjete za srednje obrazovanje, Veljko Tomić, kazao je da se granice između rada i obrazovanja sve više brišu, navodeći da je cjeloživotno učenje postalo nužnost.
- Konkretne stručne kompetencije brzo zastarijevaju, povećava se značaj generečkih, koje omogućavaju kontinuirano samostalno usavršavanje pojedinca, naveo je on.
Tomić je rekao da se u obrazovnom sistemu u Crnoj Gori sprovodi čitav set mjera kako bi se svakom pojednicu pomoglo da se što bolje snađe na tržištu rada.
Pomoćnom kuvaru ne trebaju tri jezika
Direktor Centra za stručno obrazovanje Duško Rajković, kazao je da nije saglasan sa poslodavcima koji tvrde da učenici iz crnogorskog sistema ne zadovoljavaju njihove kriterijume.
- Mislim da , negdje, oni idu za jeftinijom radnom snagom. Niko me ne može ubijediti da je za pomoćnog kuvara potrebno znanje tri jezika, naveo je on.
Rajković je dodao da je Centar organizovao blizu 100 programa obrazovanja, kako bi, kako je naveo, zajedno sa Zavodom za zapošljavanje zadovoljio potrebe poslodavaca da dođu do radne snage.