Na Univerzitetu Crne Gore očekuju da će reforme studija, koje su u toku, doprinijeti većoj zapošljivosti mladih sa diplomom fakulteta, dok u nevladinom sektoru smatraju da će „armija” od 11.000 nezaposlenih visokoškolaca, prije ili kasnije postati socijalni problem. U zvaničnoj evidenciji nezaposlenih vode se čak 333 magistara i 11 doktora nauka.
Iz Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) saopšteno je za „Dan” da je u 2016. godini u odnosu na godinu ranije broj nezaposlenih visokoškolaca povećan za 8,5 odsto. Do 19. decembra 2016. godine, kada je poslednji put ažurirana evidencija, bilo je nezaposlenih 11.014 visokoškolaca sistematizovanih u 524 zanimanja, odnosno 56 grupa zanimanja, što u odnosu na isti dan prethodne godine, kada ih je bilo 10.151, uvećanje za 863 lica sa završenim fakultetom.
Iz Rektorata Univerziteta Crne Gore (UCG) „Danu” je saopšteno da od novog modela studija 3+2+3 (osnovne, master, doktorske) i obaveznom praksom na fakultetima, koja je predviđena reakreditacijom, očekuju veću prodornost diplomaca na tržište rada. Iz UCG navode da je 11.000 nezaposlenih visokoškolaca problem za čitavi obrazovni sistem kao i da ta institucija nije jedina na tržištu visokog obrazovanja, već da visokoškolci stižu i sa privatnih univerziteta.
– Planovima i programima svih fakulteta od naredne studijske godine predviđeno je da 20 odsto nastave bude praksa za studente. Praktična nastava će biti obavezna, a uvode se i predavanja engleskog jezika. Fakulteti su prilikom podnošenja planova i programa bili dužni da urade uporednu analizu sa evropski priznatim univerzitetskim institucijama, kako bi svršeni studenti mogli da konkurišu za posao van granica Crne Gore. Poboljšanjem nastave, uvođenjem trostepenog modela studija i poboljšanjem uslova za studiranje, visokoškolci će lakše moći da dođu do zaposlenja – navodi se u odgovorima iz UCG.
Statistika ZZCG je neumoljiva i pokazuje da hljeb u Crnoj Gori ne mogu da zarade ne samo oni sa diplomom društvenih nauka, već ni kadrovi školovani za turističku privredu, kao ni kadrovi iz medicinske struke.
– Od ukupnog broja nezaposlenih visokoškolaca magistara je 333, a doktora nauka 11. Nekoliko grupa zanimanja – ekonomisti, vaspitači i nastavnici društveno-humanističke oblasti, menadžeri i organizatori, pravnici, društveno-humanistička zanimanja, zanimanja ugostiteljstva i turizma i medicinari čine 66 odsto ukupno nezaposlenih visokoškolaca. Ove grupe zanimanja u ukupnom zapošljavanju visokoškolaca učestvuju sa 65 procenta – ističu iz ZZCG.
Mira Popović iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) ocijenila je u izjavi za „Dan” da je veliki broj obrazovanih ljudi na Birou posledica lošeg obrazovnog sistema, slabe povezanosti tržišta rada i visokoobrazovnih institucija, izostanka prakse na fakultetima, a što prate i prevaziđene tehnike rada i nemodernizovani uslovi na većini fakultetskih jedinica. CGO je ranije uradio istraživanje po kojem 52 odsto građana smatra da je korupcija prisutna u privatnim ustanovama višeg i visokog obrazovanja, a 47 procenata da je korupcija zastupljena na državniim fakultetima. Njihovo istraživanje je pokazalo da Ministarstvo prosvjete i UCG ignorišu korupciju u obrazovanju i odgovorni su za ovakvo stanje.
– Obrazovni sistem je prožet korupcijom. U njemu su odavno izgubljena mjerila i kompetencije. Prioritet imaju vanakademski kriterijumi, poput partijske podobnosti, lojalnosti rukovodstvima, klijentelističe interesne mreže, a sve je to rezultiralo i praktičnom nevidljivošću akademske zajednice i gubitkom društvenog uticaja univerziteta. Kvalitet našeg obrazovnog sistema je upitan, a poslednjih godina se dodatno urušio, jer se obrazovanje suštinski ne postavlja kao prioritet na društveno-političkoj agendi. Kvantitetu se daje prednost u odnosu na kvalitet, pa tako imamo hiperprodukciju diploma koje nemaju stvarnu upotrebnu vrijednost na tržištu rada. Armije mladih koji nema posao će prije ili kasnije postati i socijalni problem, ukoliko se što prije ne počne mijenjati postojeći sistem u kojem znanje nije na cijeni – navodi Popovićeva.
Prema njenom mišljenju, neophodno je sprovesti adekvatnu analizu potreba tržišta rada i ponude visokobrazovnih ustanova, nakon čega se mora nastaviti proces redovnog praćenja promjena i usklađivanje sa njim.
– Ovo je zahtjevan poduhvat, ali u zemlji poput naše, gdje je privreda siromašna i nerazvijena, pa samim tim ne pruža dovoljno mjesta za zapošljavanje svih, moramo iznaći model koji će svima odgovarati i koji neće imati za posledicu veliki broj nezaposlenih, ali ni ljude koji moraju da studiraju određena zanimanja koja nijesu u sferi njihovih interesovanja – konstatuje Popovićeva.
Prema podacima Zavoda, u strukturi nezaposlenih učešće mladih do 25 godina se u proteklih nekoliko godina kretalo od 18 do 20 odsto, a onih do 30 godina starosti oko 35 odsto.
– Kod visokog obrazovanja učešće starosnih grupa u ukupnom broju nezaposlenih visokoškolaca je od 25 do 65 odsto. Programom stručnog osposobljavanja, u periodu osposobljavanja, na evidenciji Zavoda vode kao nezaposlena lica (njih oko 25 procenta nastavlja da radi nakon obavljanja stručnog osposobljavanja). Isto tako, u strukturi novoprijavljenih na evidencijama Zavoda učešće mladih do 30 godina bilo je oko 40 procenta, tj. niže od njihovog učešća u zapošljavanju što ukazuje na povoljniji trend u zapošljavanju mladih i pored činjenice o određenom padu tražnje u ovoj godini u odnosu na prethodnu (oko 10 odsto), kao i okolnosti da se kroz zapošljavanje stranaca donekle supstituiše zapošljavanje i domaće, mlađe radne snage – navode iz Zavoda.
D.BOGOJEVIĆ
Porodične katedre na fakultetima
Iz CGO ističu da se na crnogorskim fakultetima počinju stvarati porodične katedre, kao i da se predmeti ne oblikuju na osnovu potreba studenata, tržišta rada i modernih tokova u obrazovanju, već prema onima koji su dovoljno „uvezani” u sistem da bi im se obezbjeđivale norme.
– Zato je moguće i da takav obrazovni sistem ne školuje kadar koji ima svoje mjesto na tržištu rada na bazi znanja i vještina. Godinama se već poslodavci žale na kvalitet znanja svršenih studenata, a restriktivne zakonske odredbe o zapošljavanju stranaca neće dugotrajno riješiti problem jer ćemo na putu ka EU morati da otvaramo tržište – kaže Mira Popović.
Pripravnički za 14.825 lica
Iz Zavoda objašnjavaju da je u cilju podsticanja veće zapošljivosti domaće radne snage u proteklih nekoliko godina realizovano više programa.
– Pored programa „Stručno osposobljavanje lica sa visokim obrazovanjem”, kojim je obuhvaćeno 14.825 lica, Zavod realizuje i program „Mladi su naš potencijal”, namijenjen isključivo visokoškolcima. Program „Osposobljavanje za samostalan rad” namijenjen je teže zapošljivim licima bez radnog iskustva u nivou obrazovanja, dok je programom sticanja znanja i vještina, odnosno sticanja ključnih vještina u poslednjih pet godina obuhvaćeno više od 5.500 lica sa visokim obrazovanjem. U pitanju su znanje jezika, poznavanje rada na kompjuteru, znanja iz oblasti preduzetništva itd. Od ukupnog broja lica korisnika ovog programa 27,7 odsto su visokoškolci – podsjećaju iz Zavoda.