DANILOVGRAD- Predstavnici Mitropolije crnogorsko-primorske, ali i odbornici lokalnog parlamenta u Danilovgradu smatraju da je pravi razlog donošenja DUP-a „Manastir Ostrog“ blokiranje života i onemogućavanje razvoja manastira Ostrog. Oni naglašavaju da urbanistički planeri iz Danilovgrada, ali i iz Ministarstva uređenja prostora nijesu prihvatili predloge monaškog bratstva za izgradnju sabornog hrama, gostoprimnice u Marijinoj bašti i monaškog konaka sa pirgom u Donjem manastiru, pa se zbog toga i nameće zaključak da predloženi DUP onemogućava duhovni i molitveni život vjernika i monaha. Podsjetićemo da je javna rasprava o ovom dokumentu produžena do 7. maja i dotad svi zainteresovani mogu da šalju primjedbe Sekretarijatu za urbanizam u Danilovgradu.
- Pored sve naše volje i htijenja nije bilo dovoljno neposredne saradnje na iznalaženju podesnih rješenja za opredjeljivanje lokacija po potrebama manastira. Ovo je evidentno iz toga što takvi naši predlozi nisu prihvaćeni, pa su time izašli na vidjelo stvarni razlozi izrade ovog DUP-a, a to je blokiranje života i razvoja ostroških manastira i njihovo pretpostavljanje komercijalnim i turističkim apetitima drugih interesenata. Napominjemo da su postojeći hramovi odavno premali da prihvate sve vjernike u vrijeme bogosluženja. Takođe, smještajni prostori manastira nikako nisu turističkog, niti ugostiteljskog karaktera. Oni su uvijek i samo, uz nužne higijenske i sanitarne prostorije, sobe i ležajevi za kratkotrajno konačenje vjernika - navode jeromonah Pavle, jeromonah Sergije, jerej Slobodan Zeković, Željko Savović, odbornik u danilovgradskom parlamentu, kao i arhitekte Ranko Kovačević i Zvonko Popović. Svoje primjedbe oni su krajem aprila poslali Sekretarijatu za urbanizam u Danilovgradu i očekuju da planeri uvaže njihove zahtjeve, kako bi Ostrog i dalje bio ono što je svjedočio tokom proteklih vjekova- duhovna i eshatološka vertikala pravoslavlja.
U dopisu nadležnima u Danilovgradu ističe se da obrađivači nijesu dovoljno pažnje posvetili bogoslužbenoj misiji Ostroga. Kategorički se ističe da Ostrog ne može ni u kom obliku da bude tretiran kao spomenik ili kulturna baština, a što obrađivači uporno pokušavaju da urade, već su ostroški manastiri živi duhovni organizmi koji se razvijaju bez obzira na sitna ljudska uplitanja i aktuelnu bilo kakvu ideologiju.
-U Ostrogu je najvažniji dio upravo bogoslužbeni, kao i onaj koji vjernicima omogućava duhovno okrepljenje i iscjeljenje, ispovijest i molitvu. Bez obzira na to što ove manastire pohode i ljudi koji se mogu nazvati turistima, najveći broj je onih koji dolaze kao vjernici iz ljudske potrebe da na ovom mjestu budu dio duhovne vertikale koju je ovdje ustanovio Sveti Vasilije Ostroški. I tu duhovnu sponu On nije sazdao niti to čini vjerni narod koji ga pohodi zbog „turizma, rekreacije ili kulturne baštine“. Svetitelj je to činio, a vjerni narod nastavio da čini, molitvom i svesrdnim predavanjem Bogu zbog vjere da time uzdiže sebe i sve svoje bližnje do najviših visina. Zbog toga što je prostor ostroških manastira prvo i jedino značajan zbog toga, smatramo da se nijednim aktom državne ili opštinske vlasti, makar ona bila i plansko-urbanistička, on ne može tretirati kao prostor kulturnog pejzaža ili zaštićene spomeničke baštine. Ostroški manastiri su živ, sve veći organizam, koji nastavlja da se razvija bez obzira na sve naše male, ljudske planove i pretpostavljene potrebe – navodi se u pomenutom dokumentu.
Oni se ne slažu s ‘’tvrdoglavim zalaganjem obrađivača da sačuvaju ambijentalni pejzaž’’. U nacrtu DUP-a na nekoliko mjesta se kao jedna od glavnih karakteristika manastirskih zdanja i njegove okoline ističe neobični pejzaž i predlaže se njegova zaštita.
-„Dramatičan“ pejzaž ne predstavlja ništa izuzetno. To je svakako bitan ambijentalni kvalitet, ali to je tipičan pejzaž Crne Gore. Ostroški manastiri su, prije svega, živo duhovno kulturno dobro koje bi bilo zločin konzervisati i time onemogućiti stvarnu potrebu za novim građevinama. Zbog toga smatramo da je za izradu ovog planskog dokumenta trebalo obezbijediti mnogo veću stručnu i javnu pažnju kompetentnih lica i ustanova – navode potpisnici primjedbi na DUP Ostrog.
Dalje se navodi i da je sporno da je nacrt DUP-a stavljen na javnu raspravu neposredno nakon što je urađena Studija o o zaštiti kulturnih dobara. Studija je dostavljena Opštini Danilovgrad 24. marta, a javna rasprava je počela petnaestak dana kasnije, odnosno 7. aprila.
- Iz evidencije konzervatorskih licenci ustanovljava se da je Centar za arhitekturu i urbanizam studiju dobio 2.marta 2015, pa se logično postavlja pitanje da li su mogli blagovremeno izraditi ovaj dokument, jer iz njega ishodi nacrt DUP-a. Da li su lica, fizička i pravna, u vrijeme izrade studije bila formalno kompetentna za taj posao? Pitanja po ovoj temi bi mogla biti i sledeća: otkad je Slavica Jurišević, dipl.inž.arh. – konzervator zaposlena u preduzeću „CAU“? Da li su zadovoljene sve formalno-pravne norme u postupku izrade nacrta DUP-a? Možemo li se pouzdati da je sav prethodni postupak sproveden zakonito i u blagovremenim rokovima? Zbog anomalija u rokovima izrade evidentna je nespretnost kao posledica termina donošenja studije i nacrta DUP-a. Dakle, najvažnije u svemu ovom je to što je neozbiljno i neodgovorno da o sudbini ostroškog Sabornog hrama, kroz Studiju zaštite kulturnih dobara, odlučuje isključivo jedna osoba, bez obzira na njenu stručnost, i to nakon neprovjerenih ocjena o uklapanju u okolinu i pogrešne skice položaja i veličine hrama - pojašnjava se u dokumentu. I.M.
Odustati od gradnje žičare
Potpisnici dokumenta kritikuju i odbijanje da se pored Donjeg manastira izgradi Saborni hram. Obrađivači DUP-a pored Donjeg manastira predviđaju gornju stanicu planirane žičare, pa su apsurdni navodi da ona neće narušiti okolinu manastira, a da će to uraditi crkva.
-Hram će ugroziti hram, ali žičara neće - pitaju se i čude u MPC i predlažu da se odustane od gradnje žičare.
Nema mjesta za komunističke simbole
Predloženo je i da se jedna debata o DUP-u održi u manstiru Ostrog, kako bi svi iz prve ruke mogli da se uvjere šta su stvarne potrebe manastira i monaškog bratstva, a ne da o tome razmišljaju iz kancelarija ili državnih kabineta. Pošto se javna rasprava o nacrtu DUP-a za Ostrog završava za nekoliko dana očigledno je da obrađivači i predstavnici lokalne uprave nijesu pozitivno odgovorili na njihov poziv da održe jednu raspravu u Ostrogu. U dopisu lokalnoj upravi u Danilovgradu se predlaže i da se sporne spomen- ploče sa komunističkim obilježjima, koje su proteklih decenija uklonjene iz okoline manastira, ne vraćaju.
-Smatramo da spomen-ploče skinute sa raznih objekata u prostoru manastirskih kompleksa, a koje se odnose na događaje iz doba bratoubilačkog rata ne treba vraćati na prethodna mjesta. Predlažemo da za ove i ovakve ploče država obezbijedi odgovarajući prostor na drugom prikladnom mjestu za njihovo skladištenje ili čak i za predstavljanje javnosti koja želi da ih vidi. Ističemo da simbola s tih ploča nema ni u jednom novom heraldičkom simbolu Crne Gore, pa smatramo da im nije mjesto ni u manastirskom okruženju - navodi se u pomenutom dokumentu.