ANDRIJEVICA - Stočni fond na području andrijevičke opštine desetkovan je u odnosu na minula vremena. Mještani potkomovskih sela ističu da na to ukazuju i brojne livade koje iz godine u godinu sve više zarastaju u korov. Oni navode da je, i pored velikih olakšica koje pruža „moderno doba”, sve manje zainteresovanih da se bave stočarstvom, a samim tim i da pokose imanja koja su kosili njihovi očevi i djedovi. Ističu da uzroke ovakvog stanja treba tražiti u sve prisutnijoj migraciji lokalnog stanovništva i činjenici da na sjeveru Crne Gore nema organizovanog otkupa poljoprivrednih proizvoda.
-Priča crnogorskih zvaničnika da se o selu i poljoprivredi vodi dovoljno računa ne odgovara činjeničnom stanju. Država je, umjesto da daje podsticaj jačanju gazdinstava, nerazumnim potezima raskrčmila stada na prostoru Vasojevića. Dovoljno je pogledati nekadašnje njive i livade kako urastaju u korov i uvjeriti se da je stanje katastrofalno. S druge strane, ima i onih koji pokose imanje, ali sijeno ne mogu da prodaju, jer je stočni fond uništen. Ima mjesta gdje se mogu vidjeti stogovi sijena stari i po nekoliko godina. Siguran sam da bi se mladi ljudi posvetili stočarstvu kad bi imali neku sigurnost i garanciju da proizvode mogu da plasiraju po realnoj cijeni. Ovako, bježe od poljoprivrede i stočarstva, jer uviđaju da je unosnije primati socijalu nego obrađivati imanje. Uz to, nakupci profitiraju, a stočarima, nažalost, ostaju mrvice, što je, zaista, porazno. Tim prije, kad se zna da jedan stočar u toku godine uloži veliki trud i rad koji na kraju nema satisfakciju – ističe predsjednik Mjesne zajednice Kralje Milutin Đurković.
Da je stočni fond zaista desetkovan, svjedoči i moderna stočna pijaca u Andrijevici napravljena 2006. godine na obali rijeke Zlorečica. I pored toga što je pijaca, uz ulaganja od preko 50.000 eura, urađena po savremenim standardima, sa štandovima i vagom za mjerenje stoke, kao i s pratećim objektima i opremom, njene kapije godinama su zatvorene. Čitav objekat se praktično nalazi van funkcije, iako je prilikom otvaranja stočne pijace rečeno da potencijali za ekonomski razvoj Andrijevice, uglavnom, leže u poljoprivredi i turizmu, s tim što je uzgoj stoke jedna od primarnih poljoprivrednih aktivnosti.Poslednji popisi su pokazali da 80 odsto stanovništva u opštini Andrijevica živi na seoskom području. No, i pored toga, ponedjeljkom, kada je u Andrijevici pazarni dan, za razliku od nekih minulih vremena, na stočnom pazarištu se ne može naći nijedno grlo stoke namijenjeno prodaji. Kad nekome od andrijevičkih stočara treba da proda stoku, kupca mora potražiti na beranskoj stočnoj pijaci, prevaljujući pritom i po tridesetak kilometara u jednom pravcu.
-Zatvorena stočna pijaca u Andrijevici najbolje oslikava stanje u poljoprivredi. Držim sedam krava, ali kako stvari stoje, razmišljam da ih rasprodam i da se bavim nekim drugim poslom. Neorganizovani otkup sve više smanjuje stočni fond. Zato i livade ostaju nekošene, jer za mnoge to predstavlja uzaludan posao. To su gorka saznanja koja vrijeđaju poštene ljude sa sela, jer od stočara mnogo bolje prolaze oni koji se bave preprodajom droge ili nekim drugim sumnjivim poslovima- navodi Žarko Pajović, iz sela Konjuhe, prisjećajući se vremena kada se na mobama u podnožju Komova moglo vidjeti i po tridesetak kosača.
A da su seoske mobe na prostoru Vasojevića u kojima je svojevremeno učestvovalo na desetine kosača spremnih da, uz momačku pjesmu, po cijeli dan naslažu dugačke otkose trave postale prošlost potvrđuje i predsjednik Mjesne zajednice Konjuhe Raško Babović.
-Rijetko ko kosi ručno. Kosačice su u potpunosti preuzele primat. I ove godine brojne livade ostaće nepokošene. Stari umiru, a mladi odlaze. Zato su ostala samo sjećanja na minula vremena i zarđale kose okačene na klinovima. Sve to ukazuje da će, ako se nastavi ovako, livade potpuno urasti u šumu – naglašava Babović.
D.J.
Izostale garancije za otkup
Mještani Potkomovlja ističu da je poražavajuće što država ne nudi nikakve sigurne garancije koje bi dale podsticaj za proizvodnju zdrave hrane.
-Da bi se trenutna situacija popravila, trebalo bi aktivirati prodajna mjesta, gdje bi država garantovala otkup po utvrđenim i prihvatljivim cijenama. Te garancije bi dale sigurnost proizvođačima. Tako bi mladi ljudi krenuli da se bave poljoprivredom i stočarstvom i da tržištu nude zdravu ekološku hranu. Ako se to ne uradi, stočni fond će se iz godine u godinu smanjivati, a naša sela ubrzo će ostati pusta, dok će andrijevička stočna pijaca svjedočiti o nemoći i neozbiljnosti onih koji su zaduženi da prate i podstiču razvoj stočarstva – smatra Babović.
Pale sijeno
Đurković navodi da na prostoru Vasojevića nerijetko pale pokošeno sijeno.
-Sjećam se kad su se ljudi grabili da kose tuđe livade kako bi za sebe uzeli pola roda. Sada nude imanja džabe, ali niko neće da ih uzme, jer nema računice. Ima ljudi koji sijeno sakupe u plastove i danima traže nekoga da to poklone. Međutim, na kraju su prinuđeni da sijeno zapale, jer se niko ne javlja. To je poražavajuće saznanje, jer su i narod i država izgubili poštovanje prema zemlji – navodi Đurković.