Prema lokalnom planu socijalnog stanovanja opštine Nikšić za ovu godinu, čiji obrađivač je Sekretarijat za kulturu, sport, mlade i socijalno staranje, u vlasništvu grada je oko 350 stambenih jedinica. U sekretarijatu su protekli period iskoristi za popis tih stanova kako prema tipu stanovanja, tako i prema kategoriji lica ili porodica koje iih koriste. U izvještaju sekretarijata navodi se da je utvrđeno da 90 stambenih jedinica nije upisano u katastar nepokretnosti, dok za čak 99 ne postoji valjan pravni osnov korišćenja. Zbog toga su nedavno počele provjere stanarskih prava, a prema lokalnom planu taj posao bi trebalo da bude završen za godinu. Stanove u vlasništvu opštine koriste raseljeni ili lica u stanju socijalne potrebe, a pošto je utvrđeno da je određeni broj njih izgubio taj status Direkcija za imovinu je već pokrenula šest postupaka za iseljenje od kojih su tri obustavljena, a ostali su u toku. Postupak provjere uznemirio je mnoge stanare, ali je ipak mnogo više onih koji smatraju da je revizija trebalo ranije da se uradi, kako bi pojedine stanove dobili oni kojima su prijeko potrebni. U tzv. „Evropskoj kući“, koju je 2008. godine izgradila Evropska agencija za rekonstrukciju, u 22 stana žive 23 porodice, odnosno ukupno 72 osobe.
Biljana Vasković, predstavnica skupštine stanara tog objekta, kazala je da je stan dobila na korišćenje kao samohrana majka koja ima status raseljenog lica. Traženu dokumentaciju je dostavila nadležnima u opštini i, kako kaže, nada se da će provjera biti poštena.
-Morala sam pojedina dokumenta da plaćam, a nezaposlena sam. Mi koji živimo u ovom objektu, a izbjeglice smo, ne protivimo se provjeri, ali smatram da se ona mora sprovoditi na drugačiji način. Mora se provjeriti imovinski status korisnika stanova, bez obzira na to odakle su došli. Mnogo je ljudi u ovom gradu koji nemaju nigdje ništa, pa kad se završi provjera i utvrde nepravilnosti neka stanove dodijele njima, rekla je Vaskovićeva.
Da je provjera i ranije bila neophodna, saglasna je i Jadranka Vidović, stanarka „Evropske kuće“ koja kaže da u tom objektu trenutno žive svega dvije porodice raseljenih- njena porodica i Vaskovići. S petočlanom porodicom iz Bosanskog Grahova u Crnu Goru je izbjegla prije dvadeset godina, od čega su deset godina živjeli u nužnom smještaju u Grahovu.
-Neka napokon utvrde ko koristi stanove namijenjene onima kojima su neophodni. Smatram da ne može neko imati smještaj ovdje i na nekoj drugoj lokaciji, i stan ili kuću. Pravda jednom mora doći po svoje- istakla je Vidovićeva.
Iako je došla prije dvadeset godina, status još nije uspjela da riješi. Kad im je dodijeljen stan u „Evropskoj kući“, kaže da su dobili rješenja u kojima je bilo navedeno da je to poklon. Ubrzo potom stigla su nova rješenja.
-Ne plašim se da bih mogla izgubiti pravo na korišćenje stana, ali nam je bilo čudno da su rješenja o poklonu povukli u trenutku kada smo se useljavali. Ta su nam rješenja uzeli, a dali druga po kojima smo korisnici stambenog prostora. U jednom trenutku iz opštine su čak radili i ankete o mogućnostima da otkupimo stanove, ali moja porodica to nije mogla prihvatiti, jer nemamo novca, objašnjava Vidovićeva.
U njihovom komšiluku je i „Njemačka kuća“ izgrađena dvije godine ranije, a u njoj dosta problema. Tihomir Draško je predsjednik kućnog savjeta koji se, kako je rekao, odavno ne sastaje. Stoga je, prema njegovim riječima, najavljena provjera prava korišćenja 21 stambene jedinice u tom objektu možda stigla u pravom trenutku.
-Već osam godina ovdje nije vršena nikakva revizija prava korišćenja stanova, a odavno je neophodna. Dešavaju se mnoge stvari koje su mimo kućnog savjeta, radi ko šta hoće, ulazi ko hoće. Objekat je gradila njemačka organizacija „Help“ uz podršku opštine i namijenjen je raseljenima i socijalno ugroženima, ali nijesam baš siguran da su svi s takvim statusom, kazao je Draško.B.Brašnjo
U Humcima mnogo posla
U stambenim objektima „Humci I” i „Humci II” , navedeno je u lokalnom planu socijalnog stanovanja, ukupno je 88 stanova, ali je konstatovano da je veliki broj stanara izgubio status raseljenog ili lica u stanju socijalne potrebe, pa se provjeravaju njihova prava. U naselju kod Gračanice ima 18 stambenih jedinica od kojih su četiri trenutno prazne. Od tog broja dva nekadašnja korisnika vratila su ključeve opštini, a protiv dvoje je sudski postupak u toku. U naselju pod Trebjesom izgrađeno je devet od planiranih 19 jedinica za pripadnike romske populacije, ali se koriste bespravno, odnosno bez postojanja pravne dokumentacije. U zgradi „100 garosnjera“ u Nikšiću, navedeno je u lokalnom planu, petnaest je stanova, a protiv jednog korisnika pokrenut je postupak za iseljenje.
Stižu i rješenja za porez
Iako su „Evropska kuća“ i „Njemačka kuća“ izgrađene prije sedam, odnosno devet godina nijedna još nije upisana u katastar nepokretnosti. Korisnici stanova po rješenjima dužni su da plaćaju komunalije, ali od prije tri godine od stanara „Evropske kuće“ zatraženo je i da plaćaju poreze na stambene prostore što je većina odbila. Vaskovićeva je kazala da komunalije skoro svi plaćaju, ali da nijesu dužni da izdvajaju novac za novu dažbinu.
-Već tri godine stižu nam rješenja o plaćanju poreza, pa je bilo predloga da se to mjesečno izmiruje. Većina to nije prihvatila, ja prva nijesam, jer osim što nemam novca ne mogu da plaćam nešto što mi nije obaveza iz ugovora, a nijesam vlasnik nego korisnik stana, ističe Vaskovićeva.