BIJELO POLjE - Regionalna jednodnevna konferencija na temu,,Unapređenje prekogranične saradnje po pitanju zaštite životne sredine'' održana je juče u sali hotela ,,Franca”, u organizaciji Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje i NVO ,,Euromost”. Pored organizatora, u radu su učestvovali i članovi Agencije za zaštitu životne sredine, predstavnici opština sa sjevera Crne Gore, predstavnici opština iz Srbije i BiH, kao i predstavnici ekoloških organizacija iz Crne Gore, Srbije i BiH, međunarodnih ekoloških organizacija, kancelarija za prekograničnu saradnju i dr.
-Ciljevi konferencije su fokusiranje na pitanja životne sredine i prekogranične saradnje i intenziviranje dijaloga na ove teme u susret otvaranju poglavlja 27 – Životna sredina, u pristupnim pregovorima Crne Gore sa EU i animiranje, umrežavanje i povezivanje svih relevantnih činilaca, institucija, NVO, univerziteta itd. Jedan od ciljeva je i podizanje svijesti o važnosti zaštite životne sredine, odnosno važnosti prekogranične saradnje kada je životna sredina u pitanju i uključivanja svih društvenih činilaca - kazao je Jasmin Ćorović, sekretar Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje.
Ivana Vojinović, generalni direktor Direktorijata za životnu sredinu pri Ministarstvu održivog razvoja i turizma, naglasila je da je značajno i važno da se održavaju regionalne konferencije ovakvog tipa, s obzirom na to da oblast životne sredine iziskuje i nužno traži unapređenje saradnje.
Na pitanje šta se dešava sa rijekom Lim, za koju mnogi smatraju da je nazagađenija u Crnoj Gori, Vojinovićeva je odgovorila da je stanje loše i da veliki broj otpadnih voda bez prečišćavanja odlazi u Lim.
-Sva naša istraživanja o stanju životne sredine potvrđuju da je rijeka Lim pogođena mnogim vidovima zagađenja i degradacije- kazala je Vojinovićeva.
Ona se osvrnula i na pitanje formiranja regionalnih deponija, prije svega na onu koja je trebalo da bude formirana za nekoliko sjevernih opština, ističući da je Vlada prije mjesec dana usvojila novi državni plan upravljanja otpadom koji definiše više različitih opcija.
-Imamo regionalne deponije u Podgorici i Baru, a što se tiče sjevera pitanje je hoće li se graditi deponija ili postrojenje za preradu, reciklažu, obradu ili spaljivanje otpada- navela je Vojinovićeva.
Ervin Spahić, direktor Agencije za zaštitu životne sredine, kazao je da je veoma važno što su razmijenjena iskustva s kolegama iz Srbije i BiH.
-Mi smo ovaj vid saradnje već ustanovili i sprovodimo nekoliko zajedničkih projekata, jer se bilo koji ekološki incident u jednoj državi reflektuje na drugu državu. Zbog toga je saradnja nužna. Termolektrana u Pljevljima je dovela do zagađivanja vazduha, a mi taj vazduh ne možemo zaustaviti da pređe preko granice. Mogu u Prijepolju da štite Lim koliko hoće, ako mi u Crnoj Gori nešto ne preduzmemo onda je sve uzalud, naglasio je Spahić.
On je dodao da je na konferenciji istaknuto da je poglavlje 27 najzahtjevnije kad je u pitanju pristupanje EU, s obzirom na to da je potrebna milijarda eura da bi se riješili ekološki problemi u Crnoj Gori.
-Samo tri grada imaju sisteme za prečišćavanje otpadnih voda. Kako da govorimo o zaštiti rijeka, voda i jezera kad je ovakvo stanje? Drago nam je što smo danas imali priliku da čujemo kako je to organizovano u gradovima Srbije i BiH, kazao je Spahić.
M.N.
Samo udruženo do napretka
U ime lokalne uprave učesnike je pozdravio Džemal Ljušković, predsjednik SO Bijelo Polje, koji je istakao da će instrumenti predpristupne podrške smanjiti postojeće razlike i unaprijediti kulturnu, socijalnu, naučnu, privrednu i druge saradnje lokalnih i regionalnih zajednica.
-Kvalitetna i održiva životna sredina je preduslov intenzivnog ekonomskog razvoja ovih regiona koji imaju puno dodirnih tačaka, ali i resurse koje tek treba valorizovati. Samo udruženi i uz pomoć EU fondova možemo riješiti crne ekološke tačke, deponije, zaštititi rijeku Lim, realizovati kanalizacione sisteme sa kolektorima i onda razvijati turizam, kazao je Ljušković.