BIJELO POLjE – Na području bjelopoljske opštine prinosa meda u prošloj godini praktično nije ni bilo. Nije to samo stanje kod nas, već je slična situacija u čitavoj Crnoj Gori, pa i u okruženju. Zato smo i organizovali predavanje eminentnog stručnjaka iz ove oblasti Mirka Šljivića, predstavnika Saveza pčelarskih organizacija Srbije, sa temom ,,Proljećni radovi na pčelinjaku”.
– Cilj predavanja je bio da pčelari saznaju kako da izvedu pčelinje zajednice da prežive za proljeće, kako bi se razvile za eventualnu narednu pašu – kaže Vlado Šebek, predsjednik bjelopoljskog Udruženja pčelara.
Šljivić je istakao da je prošla godina bila izuzetno loša, što je, kako kaže, uticalo na pčele da se dobro spreme kad je u pitanju hrana, ali i na veće količine varoe. Razgovarano je o proljećnim radovima koji predstoje i koji se tiču stimulativnog prihranjivanja, proširivanja prostora, sprečavanja rojenja itd..
– Analizirali smo sadašnju tešku situaciju, kao i razloge gubitaka i izveli zaključke da u ovoj i sledećim godinama ne ponovimo greške koje smo pravili. Prije svega moramo blagovremeno nabaviti dovoljne količine zaliha zimske hrane. I onda krajem avgusta, ili eventualno početkom septembra, ako nema dovoljno hrane iz prirode, treba obezbijediti zalihe u džakovima i ostaviti pčele da miruju da ne prerađuju hranu u smislu da ne budu na taj način iscrpljenje.To je greška koja se često pravi – kazao je Šljivić, dodajući da se druga greška ogleda u tome da se pčele ne tretiraju blagovremeno protiv varoe.
– Prošla godina je bila izuzetno loša, iako smo očekivali pašu i mislili da će biti lijepo vrijeme i dosta meda. Čekali smo i zaskasnili u tretiranju protiv varoe, koja je pričinila štetu. Ako tertiranje treba izvršiti ranije, onda to ne treba raditi nekim hemijskim ljekovima koji bi napravili štetu u vidu zagađivanja meda, već tretman izvršiti kiselinama – tinolom ili nekim drugim materijama koje mogu znatno da smanje varou, a kad se završi medobranje treba primijeniti prave ljekove – kaže Šljivić i dodaje da su napravljene greške, da su pčelari zakasnili u tretiranju, što je, kako navodi, dovelo do znatnog uginuća pčela.
– Savjetujem pčelarima da sa lijepim vremenom zavire u svoje košnice i bez mnogo premještanja ramova vide kakvo je stanje sa hranom. Ako je ima a udaljena je, treba je približiti leglu, a ako nema hrane treba spasavati stanje kako znamo i umijemo. Pogačama ili bilo čim drugim, samo je važno da to bude iskustvo da ne dovodimo pčele u situaciju kakva je bila prošle godine – istakao je Šljivić, koji je iz Kruševca i kojem je predavanje u Bijelom Polju o pčelama bilo 520. po redu.
M.N.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
