KOTOR - U barokno uređenom prostoru hotela „Kataro“ u Starom gradu prije dvije večetrije otvorena je izložba aranžmana od cvijeta kamelija, koje su osmislile i dizajnirale mještanke Stoliva, Prčanja, Mua, Kotora, u saradnji sa entuzijastima Udruženja „Kamelija“ i Mjesne zajednice Stoliv, a pod pokroviteljstvom lokalne Turističke organizacije i Opštine Kotor. Ljepota egzotičnog cvijeta istaknuta je na centralnom okruglom bijelom stolu ukrašenom raznim sortama i bojama kamelija, pored malog akvarijuma sa „zlatnim ribicama“. Pored maštovitih aranžmana pod nazivima „Muljanski mandrać“, „Stolivske kiše“, „Kapetanova poruka“, koji su u konkurenciji za jednu od nagrada privukli najviše pažnje posjetilaca, ljubitelji cvijeća imali su priliku da uživaju i u neformalnim aranžmanima od sezonskog cvijeća i bilja, kombinovanim sa starim fotografijama mještana, kapetanskom škrinjom, u kojoj je po predanju donešena kamelija, svilenim predivom (asocijacija na Daleki istok odakle je kamelija krajem 17. vijeka jedrenjakom došla u Boku), starom tamburicom koju čuvaju Stolivljani kao sjećanje na „zlatno doba“ njihovog Tamburaškog društva „Guslar“ iz 1919. godine i mnogim drugim radovima. Posebnu pažnju izazvao je rad „Gledam u more“, koju je Muljanka Zdenka Janković kompletno „oslikala“ komadićima školjki i prvi put predstavila specijalno za ovu priliku. Otvaranje izložbe notama su začinili mladi članovi Tamburaškog orkestra HGD-a „Tripo Tomas“, koji su pod vođstvom prof. Iva Brajaka izveli nostalgičnu kompoziciju „Vraćam se tebi Boko moja mila“.
-U obilascima priobalnih naselja Boke naročitu pažnju privlačili su mi stari vrtovi („đardini”) sa svojim starinskim uređenjem, vrstama biljaka, kamenim klupama („pižulima”), popločanim stazama oivičenim kamenim stubovima, bunarima, šimširom... Iako rijetko sačuvani u svom izvornom obliku ovi vrtovi i dalje djeluju svojom atmosferom, koloritom, spokojem iščezlih vremena. I osim što zaslužuju da budu obrađeni u vidu knjige sa crtežima svojih osobenih rješenja, opisima i fotografijama, ovi vrtovi prije svega zaslužuju da budu brižljivo očuvani i sa pažnjom obnovljeni. Pored prirodnih žala, kapelica, kuća i palata sa pontama i mandraćima, crkava sa zvonicima, starih puteva i terasastih imanja, tu je i naslijeđena vegetacija koja daje boju, aromu... Samo istinski posvećenici tih čari Boke su u stanju da obožavaju kamelije i da nam podare aranžmane od njihovog cvijeta. Ja se istinski divim tom svojstvu i čestitam svima na ovoj svečanosti priređenoj kameliji u čast - kazala je otvarajući izložbu Zorica Čubrović iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
U ime domaćina Romeo Mihović je potsjetio na istorijat Fešte kamelija, rekavši da je ovo njeno 32. izdanje, te da je na početku ona funkcionisala pod nazivom „Obala kamelija“. Istakao je lijepu ekipu aktivistkinja Udruženja žena Stoliva čija je predsjednica bila Vida Mustur, koja je zajedno sa prof. dr Vesnom Lipovac-Radulović prije tri decenije sa kamelijama iz Stoliva i Kostanjice priredila prvu izložbu aranžmana u Kotoru. Kasnije su organizaciju preuzeli poslenici Doma kulture „Niko Bilafer“ u Stolivu, a 2002. godine su se preregistrovali u NVU „Kamelija“ koje je obogatilo i proširilo programski sadržaj.
Specijalni gost izložbe bio je Hartmut Ajzen iz Ahena, predsjednik 315 udruženja uzgajivača kamelija u Njemačkoj, koji je naglasio značaj ove jedinstvene fešte koja veliča prirodnu ljepotu kamelije, kakve nema nigdje u svijetu. U znak pažnje i poštovanja on je Stolivljanima poklonio dvije hibridne kamelije. Žiri u sastavu Katalin Stanišić, Hartmut Ajzen, Zorica Čubrović i Vinko Vujović, predsjednik NVU „Kamelija“, ocijenio je aranžmane isto veče, a najuspješniji će biti proglašeni danas na centralnoj Fešti kamelija u Stolivu.
M.D.Popović
Osnovci slikali i pisali u čast kamelije
Organizatori Udruženja „Kamelija“ ugostili su oko 50 učenika i profesora osnovnih škola „Orjenski bataljon“ iz Bijele, „Drago Milović“ Tivat, „Veljko Drobljaković Risan, „Ivo Vizin“ Prčanj, „Savo Ilić“ i „Njegoš“ Kotor, Rasursnog centra za sluh i govor, članice Radionice „Treće doba“ iz Podgorice sa akademskom slikarkom Tindom Bulatović, koji su učestvovali u likovnoj i literarnoj radionici posvećenim kameliji. Hobisti „Škole crtanja i slikanja“ profesora Nedeljka Simanića iz Kotora priložili su svoje radove na temu ovog cvijeta. Najuspješniji radovi ovog hepeninga pod nazivom „Obala kamelija – ne betona“, biće predstavljeni danas na izložbi u stolivskom Domu kulture. Profesorka likovne kulture Dubravka Milivojević sa svojim učenicama osmog razreda Vasilisom Janković i Tijanom Rosić oslikala je dio 25 metara dugog zida ispod vrtića i OŠ „Ivo Vizin” na Prčanju, posvetivši ga kameliji.