PLjEVLjA – Nekadašnje Vojničko groblje u pljevaljskom naselju Guke, koje je osnovano u vrijeme Austro-ugarske okupacije u poslednjim decenijama devetnaestog vijeka, postalo je prostor za odlaganje otpada i ogreva, a u njegovom južnom dijelu mogu se vidjeti i ostaci džibre, što navodi na sumnju da se u tom djelu groblja u vrijeme sezone peče rakija. Groblje nije ograđeno i prepušteno je zubu vremena. Pljevljaci ga nazivaju i Švapsko groblje jer su na njemu sahranjivani austrougarski vojnici, ali, upućeniji kažu da su tu tokom Prvog svjetskog rata sahranjivani i vojnici Crnogorske vojske koji su se liječili u ratnoj bolnici i preminuli od posledica ranjavanja na bojnom polju. To potvrđuju i spomen-obilježja na kojima se još uvijek može pročitati da je sahranjeni vojnik ranjen na Glasincu, prema Sarajevu, ali da je od zadobijenih rana preminuo u Pljevljima. Na groblju se mogu pronaći i natpisi ispisani na mađarskom jeziku, koji svjedoče o sahranjivanju i vojnika Austrougarske carevine.
Pljevljaci tvrde da su pojedini natpisi na mađarskom jeziku vezani za preminule zarobljene mađarske vojnike, koji su se sa Drine, gdje se nalazio front u Prvom svjetskom ratu, dopremali u vojnu bolnicu, nakon što bi bili zarobljeni kao ranjenici. Starosjedioci nekadašnjeg sela, a sadašnjeg gradskog naselja Guke, odmah do Vojničkog groblja osnovali su svoje groblje na kojem se i danas sahranjuju njihovi srodnici. Oni tvrde da ako se radi o tuđinskom vojnom groblju, da niko ne bi uz to groblje sahranjivao svoje srodnike i da se to moglo desiti samo ako je to groblje sopstvene vojske.
Nezavisno od toga čije je groblje u pitanju, stanovnici naselja Guke kažu da je vrijeme da se ono zaštiti od uništavanja i da se ograda proširi i na dio vojničkog groblja, kako se na humkama preminulih ratnika ne bi odlagao ogrev, smeće ili pekla rakija. Stanovnik Guka Miljan Sandić, kao jedan od inicijatora da se groblje uredi, navodi da se tu ne radi o velikim sredstvima, samo da je potrebno pokazati dobru volju.
– Nije bitno čije je groblje, ali mislim da nije civilizacijski postupati tako prema nekom groblju koje se sada nalazi u gradskoj zoni Pljevalja – kaže Sandić.
Direktor lokalnog preduzeća „Komunalne usluge” Nataša Marković kaže da preduzeće na čijem je čelu nije u obavezi da održava ovo groblje, te da se u opisu posla preduzeća nalazi samo odredba da se stara o održavanju gradskog groblja Ravni.
– U opisu našeg posla je da se staramo o gradskom groblju Ravni, kao i da po nalogu resornog sekreterijata u lokalnoj upravi održavamo još dva stara groblja u gradu. Radi se o starom pravoslavnom groblju na Varoši i starom muslimanskom groblju u neposrednoj blizini pljevaljske bolnice. Mi ova groblja kosimo i uređujemo, ali za druga groblja takve zahtjeve ne dobijamo – kaže Markovićeva.
B. Je.
Neko skratio ogradu
– Prije nekoliko decenija Opština je odobrila sredstva da se postavi ograda oko cjelokupnog groblja, bez obzira na to da li se radi o groblju mještana ili o Vojničkom groblju. Međutim, i tada je urađena samo ograda oko groblja mještana, dok je ostatak groblja ostao nezaštićen. Milorad Mišo Zečević, stanovnik naselja Guke ističe da je Opština kada je predsjednik opštinskog vijeća bio aktuelni predsjednik lokalnog parlamenta Tarik Gadžović, dala novac za izgradnju ograde, te da mu nije jasno zbog čega tada groblje u potpunosti nije ograđeno.
– Očigledno je tada neko htio da to tako bude, pa je ovo groblje, bez obzira čije je, ostalo bez zaštite – kaže Zečević.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.