Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Izručenje tek nakon pravosnažne presude * Slikarku sumnjiče za pripremanje likvidacije * Ne znaju odgovore, ali znaju ministra * Direktor zaposlio kćerku i zeta * Otvorićemo ambasadu u Jerusalimu * Glas sa radija * Na kraju (godine)
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 18-12-2017

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Ranko Krivokapić, predsjednik SDP-a:
– Politička kriza kao osnov za sve druge krize sve je dublja. Crna Gora se stalno zadužuje dok druge zemlje u regionu smanjuju svoj dug.

Vic Dana :)

Bio Mujo na hadžiluku u Meki i vratio se u svoje selo.
Odlazi u prodavnicu i pita:
- Je li, ima li mene u onoj teki?
Prodavacica odgovara:
- Ima, evo piše, Mujo duguje 350 maraka.
Mujo kaže:
- Pisi Hadži-Mujo.

Koliko psihologa je potrebno da se
promijeni sijalica?
Dovoljan je samo jedan, ali je potrebno
da sijalica stvarno želi da se promijeni.

Pošto vam je ova krema za sunčanje?
286 dinara.
Super, dajte mi...dva jogurta.

Ide Tito Titovom ulicom. Naiđe neki turista pa ga pita:
- Izvinite, je li ovo Titova ulica?
A Tito kaže:
- Jok, eto tvoja je.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Stav - datum: 2017-12-14
Neizvjesnost u srcu Evropske unije Postizborna kriza u Njemačkoj još jednom je uzdrmala temelje Evropske unije, a politička neizvjesnost i nesigurnost u Njemačkoj oslabila poziciju EU na globalnoj sceni
Dan - novi portal
-Pi­še: Dra­go­ljub Pa­vi­će­vić

Naj­sna­žni­ja ze­mlja EU Nje­mač­ka, ze­mlja ko­ja ostva­ru­je tr­žne vi­ško­ve, is­ko­ri­je­ni­la je ne­za­po­sle­nost (4,7%), ze­mlja ve­li­ke šted­nje i vi­so­kog ži­vot­nog stan­dar­da, glo­bal­ni li­der u ne­ko­li­ko in­du­strij­skih gra­na, tre­ći naj­ve­ći iz­vo­znik ro­be u svi­je­tu, za­pa­la je u kri­zu i ne­iz­vje­snost oko for­mi­ra­nja Vla­de. Ka­ko? Zbog do­zvo­le da pri­mi pre­ko mi­li­on emi­gra­na­ta u Nje­mač­ku, Hri­šćan­sko de­mo­krat­ska uni­ja (CDU), stran­ka An­ge­le Mer­kel, pre­tr­pjela je naj­lo­ši­ji re­zul­tat od 1949. osvo­jiv­ši 32,9 od­sto gla­so­va na po­sled­njim par­la­men­tar­nim iz­bo­ri­ma u sep­tem­bru. To je pad za vi­še od osam od­sto u od­no­su na iz­bo­re iz 2013. go­di­ne. Kad par­tij­ski vrh iz­gu­bi kon­takt sa re­al­no­šću, kad iz­gu­bi in­stinkt o onom šta na­rod bri­ne, ni­šta bo­lje se ne mo­že ni oče­ki­va­ti. Uglav­nom, nje­mač­ki bi­ra­či na iz­bo­ri­ma u sep­tem­bru po­sla­li su ne­ko­li­ko ja­snih po­ru­ka - ne­ma po­ga­đa­nja oko emi­gra­na­ta, pla­te mo­gu bi­ti ve­će, iz­gu­bi­li smo osje­ćaj da smo bez­bjed­ni...
Ta­ko je Nje­mač­ka eko­nom­ski iz­u­zet­no moć­na ze­mlja, a u EU naj­sna­žni­ja, pr­vi put po­slije Dru­gog svjet­skog ra­ta za­pa­la u kri­zu oko for­mi­ra­nja ko­a­li­ci­o­ne vla­de. Isto­vre­me­no, pr­vi put od svog osni­va­nja i Evrop­ska uni­ja su­o­ča­va se sa po­li­tič­kom kri­zom u Nje­mač­koj. Po­li­tič­ka ne­sta­bil­nost u eko­nom­ski naj­sna­žni­joj ze­mlji EU i ne­iz­vje­snost u isto vri­je­me ne­što je u če­mu Njem­ci ne­ma­ju is­ku­stva. Za­to EU i da­lje po­drh­ta­va na­kon sli­je­ga­nja tla po­što de­sni­ča­ri ni­je­su uspje­li da pre­u­zmu vlast u Fran­cu­skoj i Ho­lan­di­ji, dok će je u Austri­ji ipak di­je­li­ti. Evrop­ska uni­ja je drh­ta­la to­kom pred­sjed­nič­kih iz­bo­ra u Austri­ji, strah je za­da­vao kan­di­dat de­sne Slo­bo­dar­ske par­ti­je, po­tom to­kom par­la­men­tar­nih iz­bo­ra u Ho­lan­di­ji de­sni­čar Hert Vil­ders, pa to­kom pred­sjed­nič­kih iz­bo­ra u Fran­cu­skoj stra­ho­va­li su od po­bje­de Ma­rin le Pen... I evo sad na­kon par­la­men­tar­nih iz­bo­ra u Nje­mač­koj stra­hu­ju od Al­ter­na­ti­ve za Nje­mač­ku i ne­u­spje­lih pre­go­vo­ra oko for­mi­ra­nja no­ve vla­de u Ber­li­nu.
Pr­vi put na­kon 72 go­di­ne par­ti­ja kraj­nje de­sni­ce ušla je u sep­tem­bru u nje­mač­ki Bun­de­stag. Al­te­r­na­ti­va za Nje­mač­ku, par­ti­ja osno­va­na pri­je de­se­tak go­di­na,osvo­ji­la je 13 od­sto gla­so­va iza­šlih bi­ra­ča, pa će 94 po­sla­ni­ka sje­de­ti u par­la­men­tu. Noć­na mo­ra za osta­tak Bun­de­sta­ga i za osta­tak EU. Na dru­goj stra­ni So­ci­jal­de­mo­krat­ska par­ti­ja Nje­mač­ke ostva­ri­la je u sep­tem­bru na­go­ri re­zul­tat na par­la­men­tar­nim iz­bo­ri­ma od kra­ja Dru­gog svjet­skog ra­ta.  Iz­gu­biv­ši vi­še od osam pro­ce­na­ta gla­sa­ča na iz­bo­ri­ma, An­gla Mer­kel, ko­ja vla­da Nje­mac­kom i iz­u­zet­no je uti­caj­na u ostat­ku Evro­pe već 12 go­di­na, po­če­la je raz­go­vo­re oko for­mi­ra­nja ko­a­li­ci­o­ne vla­de. Po­tom je dva mje­se­ca tre­ba­lo hri­šćan­skim de­mo­kra­ta­ma, Ze­le­ni­ma i Slo­bod­noj de­mo­krat­skoj par­ti­ji da sa­op­šte da ne mo­gu za­jed­no for­mi­ra­ti vla­du. Vo­đa FDP li­be­ra­la sa­op­štio je na kra­ju ne­u­spje­lih pre­go­vo­ra sa Mer­ke­lo­vom oko ko­a­li­ci­o­ne vla­de da je bo­lje ne upra­vlja­ti ne­go upra­vlja­ti lo­še”. Po­či­nju za­tim pre­go­vo­ri iz­me­đu Hri­šćan­ske de­mo­krat­ske uni­je i So­ci­jal­de­mo­krat­ske par­ti­je. Mo­gu­će je da ove dvi­je par­ti­je ipak for­mi­ra­ju Vla­du.
Pod­sje­ćam, kad su sa­op­šte­ni re­zul­ta­tu iz­bo­ra so­ci­jal­de­mo­kra­te su od­mah od­bi­le mo­guć­nost ko­a­li­ci­o­ne sa­rad­nje sa hri­šćan­skim de­mo­kra­ta­ma An­ge­le Mer­kel. Re­zul­tat za so­ci­jal­de­mo­kra­te bio je po­ra­zan. Sku­po ih je ko­šta­la ko­a­li­ci­o­na sa­rad­nja, od­no­sno ta­ko­zva­na ve­li­ka ko­a­li­ci­ja sa Hri­šćan­sko de­mo­krat­skom uni­jom od 2013. go­di­ne. Ipak je, iz­gle­da, mo­guć­nost da po­no­vo di­je­le “ko­lač vla­sti” sa Mer­ke­lo­vom za li­de­ra so­ci­jal­de­mo­kra­ta Šul­ca va­žni­ja od stal­nog gu­bit­ka gla­sa­ča. Od­mah na po­čet­ku pre­go­vo­ra, a bez ima­lo di­plo­mat­skog tak­ta, vo­đa So­ci­jal­de­mo­krat­ske par­ti­je Šulc na­red­bo­dav­no zah­ti­je­va for­mi­ra­nje sje­di­nje­nih dr­ža­va Evro­pe, tj. još vi­še po­li­tič­kih in­te­gra­ci­ja. Nje­mu ni­je va­žno što su mno­ge čla­ni­ce EU pro­tiv du­bljih in­te­gra­ci­ja, pa po­ka­zu­je iz­la­zna vra­ta oni­ma ko­ji u bu­duć­no­sti ne bi pri­hva­ti­li još po­li­tič­kih in­te­gra­ci­ja. Vr­lo je vje­ro­vat­no da će Šulc uče­stvo­va­ti u do­no­še­nju va­žnih od­lu­ka za Evrop­sku uni­ju kad bu­de di­je­lio vlast u Nje­mač­koj u ko­a­li­ci­ji sa An­ge­lom Mer­kel.
Mer­ke­lo­va je od­mah od­ba­ci­la Šul­co­vu ide­ju o sje­di­nje­nim dr­ža­va­ma Evro­pe, valj­da svje­sna da joj je zbog Evrop­ske uni­je sva­ki de­se­ti gla­sač okre­nuo le­đa. Za Mer­kel pri­o­ri­tet su od­bra­na, za­po­šlja­va­nje i ino­va­ci­je. Po­ve­ća­ti mi­ni­mal­nu ci­je­nu ra­da, ula­ga­ti u in­fra­struk­tu­ru, pri­je sve­ga u pu­te­ve, za­tim u obra­zo­va­nje i ne bi­ti za­vi­san od spolj­nih eko­no­mi­ja!  Dok se Šulc ba­vi na­me­ta­njem sje­di­nje­nih dr­ža­va Evro­pe,  vje­ro­vat­no zna da su 29. ma­ja 2005. Fran­cu­zi na re­fe­ren­du­mu od­ba­ci­li Li­sa­bon­ski spo­ra­zum, a po­tom sa­mo dva da­na ka­sni­je i Ho­lan­đa­ni. U ju­nu 2008. od­ba­ci­li su ga i Ir­ci da bi ga na po­no­vlje­nom re­fe­ren­du­mu pri­hva­ti­li u ok­to­bru 2009. Spo­ra­zum ko­ji je jed­no­gla­sno do­no­še­nje od­lu­ka u Sa­vje­tu Evro­pe za­mi­je­nio ta­ko­zva­nom kva­li­fi­ko­va­nom ve­ći­nom od 55 od­sto čla­no­va sa­vje­ta ko­ji pri­tom mo­ra­ju pred­sta­vlja­ti 65 od­sto po­pu­la­ci­je EU.  Po­sti­zbor­na kri­za u Nje­mač­koj još jed­nom je uz­dr­ma­la te­me­lje Evrop­ske uni­je, a
po­li­tič­ka ne­iz­vje­snost i ne­si­gur­nost u Nje­mač­koj osla­bi­la po­zi­ci­ju EU na glo­bal­noj sce­ni. I na­rav­no USA iz­bi­ja­ju u pr­vi plan.
Iz Va­šing­to­na i Bri­se­la sve se če­šće ču­ju di­so­nant­ni to­no­vi. Tramp se vi­še ne oba­zi­re na Bri­sel, ni­ti pi­ta iko­ga u Bri­se­lu šta će da ra­di u Evro­pi. To je oči­gled­no. Raz­li­ke iz­me­đu Nje­mač­ke i Ame­ri­ke su od kli­mat­skih pro­mje­na, pre­ko Ira­na, Sje­ver­ne Ko­re­je do Ru­si­je i evo sa­da Je­ru­sa­li­ma. Tramp ne pi­ta ni­ko­ga, du­bo­ko ubi­je­đen da ra­di naj­bo­lje za ame­rič­ke in­te­re­se ši­rom svi­je­ta. Uz to, te­ret kr­plje­nja bu­dže­ta EU na­kon iz­la­ska Bri­ta­ni­je sru­či­će se na ple­ća nje­mač­kih i fran­cu­skih po­re­skih ob­ve­zni­ka. Nje­mač­ka je zbog pri­mo­ra­va­nja dru­gih čla­ni­ca da pri­hva­te emi­gran­te iz Azi­je i Afri­ke i sa sta­vo­vi­ma ne­pri­hva­tlji­vim za ve­li­ki dio Evrop­ske uni­je u ve­li­kom ras­ko­ra­ku sa ne­ko­li­ko ze­ma­lja cen­tral­ne Evro­pe. Unu­tar ze­mlje Mer­kel je osla­blje­na i sa­mo je pi­ta­nje vre­me­na kad će si­ći sa po­li­tič­ke po­zor­ni­ce. Evrop­skom su­du prav­de u Ha­gu pre­da­te su Polj­ska, Če­ška i Ma­đar­ska zbog od­bi­ja­nja da pri­me kvo­ta­ma pro­pi­san broj emi­gra­na­ta iz Azi­je i Afri­ke. Nje­mač­ki esta­bli­šment još sli­je­po sli­je­di ame­rič­ke po­te­ze na ša­hov­skoj ta­bli svi­je­ta, ali vje­ro­vat­no će ga pri­je ili ka­sni­je bi­ra­či pri­mo­ra­ti da pre­i­spi­ta bez­re­zer­vno i bes­po­go­vor­no ko­ra­ča­nje za USA.
Od 1952. go­di­ne Nje­mač­ka re­dov­no ostva­ru­je tr­ži­šne vi­ško­ve za­hva­lju­ju­ći iz­vo­zu auto­mo­bi­la i in­du­strij­skih ma­ši­na. Vje­štač­ki pod­gri­jan i po­gu­ran iz­voz, če­sto je na šte­tu dru­gih ze­ma­lja ko­je su spri­je­če­ne da iz­vo­ze.  Ne­ma sum­nje, sve vi­še se u svi­je­tu ku­pu­ju in­du­strij­ske ma­ši­ne iz Nje­mač­ke, ali i dru­ga ro­ba ši­ro­ke po­tro­šnje. Či­nje­ni­ca je da po­tro­ša­či ši­rom svi­je­ta ku­pu­ju vi­še nje­mač­kih pro­iz­vo­da. To go­vo­ri i da je nje­mač­ka ro­ba kon­ku­rent­ni­ja od dru­gih. Tr­go­vač­ki part­ne­ri, po­put USA, ka­žu da su vi­ško­vi vje­štač­ki pod­u­pi­ra­li nje­mač­ku in­du­stri­ju ra­nja­va­ju­ći in­du­stri­je dru­gih ze­ma­lja da iz­vo­ze. Sje­ća­te li se kad je Tramp ka­zao ka­ko se mno­go ,,mer­ce­de­sa’’ kre­će Pe­tom Ave­ni­jom u Nju­jo­r­ku, ali bi isto ta­ko vo­lio da se vi­še ,,še­vro­le­ta’’ vo­zi u Nje­mač­koj. To je za­sad ne­mo­gu­će. Ali ni­je ne­re­al­no oče­ki­va­ti da će, uz stal­ne po­ku­ša­je da cen­tra­li­zu­ju EU, Njem­ci ra­di­ti na da­ljim in­te­gra­ci­ja­ma ban­kov­nog si­ste­ma u EU. Ul­tra­ni­ska ka­mat­na sto­pa ban­ka­ma ote­ža­va rad. Još jed­na te­ško­ća je frag­men­ti­ra­nost ba­na­ka u Evro­pi. Pre­ko­gra­nič­no po­slo­va­nje je kom­pli­ko­va­no. Ne­ma slo­bo­de kre­ta­nja kod ba­na­ka. Npr. ban­ke ko­je ima­ju ve­će de­po­zi­te ne­go po­zaj­mi­ce u Nje­mač­koj ne mo­gu po­su­di­ti keš ko­ji ima­ju kor­po­ra­tiv­nom bi­zni­su u Ita­li­ji. E sad za­mi­sli­te kad ban­ka u Ka­li­for­ni­ji ne bi mo­gla da po­su­di keš ne­ko­me iz Ne­va­de? Evrop­ske ban­ke još pa­te od ne­e­fi­ka­sno­sti. Sve to uz ne­pre­mo­sti­ve je­zič­ke ba­ri­je­re či­ni pro­je­kat ,,Sje­di­nje­nih Dr­ža­va Evro­pe’’ ne­re­al­nim i ne­funk­ci­o­nal­nim. Po­go­to­vo ne na na­čin ka­ko funk­ci­o­ni­šu SAD. Nje­mač­ke so­ci­jal­de­mo­kra­te na­sto­je da po sva­ku ci­je­nu cen­tra­li­zu­ju Evro­pu. Kon­cept ova­kve Evrop­ske uni­je ka­kva je da­nas neo­stva­riv je i ne­iz­vo­dljiv. Uru­ša­va­nje EU se na­sta­vlja, a Nje­mač­ka i da­lje po­ku­ša­va da be­to­ni­ra svo­ju do­mi­na­ci­ju od ko­je mno­gi u Evro­pi stra­hu­ju. Evrop­ska uni­ja s tri br­zi­ne ili Evrop­ska uni­ja od tri kon­cen­trič­na kru­ga sa­mo slu­že za za­ma­glji­va­nje evrop­ske re­al­no­sti. Pri­ča o tri br­zi­ne već je s raz­lo­gom iza­zva­la bi­jes u ze­mlja­ma is­toč­ne Evro­pe.
A kan­di­da­te kroz pro­ces ucje­nji­va­nja, pre­go­va­ra­nja i pri­dru­ži­va­nja sa­mo za­tva­ra­ju u ge­pek nje­mač­kog ,,mer­ce­de­sa’’ i vo­za­ju dok ih ne iz­ru­če ne­gdje gdje ne­će zna­ti ni gdje su sti­gli, ni ku­da su sve pro­šli. 

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"