Njemačka kancelarka Angela Merkel i šef ruske države Vladimir Putin obilježili su 2015. godinu, sudeći prema dosadašnjim izborima za ličnost godine, prema procjeni vodećih svjetskih medija.
Upornost, liderstvo u rješavanju problema evropskih dugova i izbjegličke krize kriterijumi su na osnovu kojih je njemačka kancelarka Angela Merkel dobila dvije prestižne titule „ličnost godine”, a ruski predsjednik Vladimir Putin je po treći put ove godine na Fejsbuku izabran za najmoćniju ličnost.
Njemačku kancelarku je za ličnost godine proglasio američki „Tajm”, a urednica tog časopisa Nensi Gibs je taj izbor prokomentarisala riječima:
„Lideri su na testu samo kada ljudi ne žele da ih slijede”.
Uprkos krizi u regionu, koja je dovela do toga „da se zapitamo da li bi Evropa mogla da nastavi da postoji”, Merkelova se pojavila kao „nezamjenjiv igrač”, dodala je Gibs.
Merkelova je, kako se navodi u obrazloženju, od svoje zemlje zahtijevala više nego što bi se većina političara usudila, ostajući čvrsta protiv tiranije i prenagljenosti, i efikasna u pružanju moralnog vođstva u svijetu u kome toga nema mnogo, prenose agencije.
Američki časopis je ukazao na njeno liderstvo ove godine u odgovoru na krizu u Ukrajini, kao i dobrodošlicu koju je poželjela izbjeglicama u Njemačkoj uprkos „refleksu da se zalupe vrata, podignu zidovi i ne vjeruje nikom”.
Merkelova je u užem izboru bila zajedno sa još sedam kandidata, među kojima su američki milijarder Donald Tramp, vođa terorističke Islamske države Abu Bakr al Bagdadi, predsjednik Irana Hasan Rohani, ruski predsjednik Vladimir Putin, zvijezda rijaliti programa Kejtlin Džener, izvršni direktor kompanije Uber Travis Kalanik i aktivisti pokreta „Crni životi su važni”.
Inače, ona je prva žena koja je kao pojedinac ponijela ovu titulu, poslije bivše predsjednice Filipina Korason Akino 1986, iako su žene uglavnom nagrađivane kao dio grupe.
Za ličnost 2015. Merkelovu je izabrao i britanski „Fajnenšel tajms” zbog, kako stoji u obrazloženju, politike koju vodi u vezi sa migrantima, uključujući odluku da primi izbjeglice iz Sirije uprkos protivljenju konzervativnih poslanika.
Merkelova je, podsjetio je britanski list, krajem jula pred kamere dovela do suza 14-godišnju palestinsku djevojčicu jer je rekla da ne može da joj obeća da će ona i njena porodica dobiti azil u Njemačkoj, te da ne može da primi sve izbjeglice sa Bliskog istoka i iz Afrike.
Nekoliko sedmica kasnije, Merkelova je obećala da će primiti sve ljude iz ratom zahvaćenih područja, čime je postala glavna figura u rješavanju velike migrantske krize.
Treću godinu zaredom Putin je, na Fejsbukovom popisu 73 najmoćnije osoba na svijetu, proglašen najmoćnijim čovjekom, a jednostavno objašnjenje za to je bilo da je predsjednik Rusije „jedan od rijetkih koji sebi može da dopusti da radi šta god poželi”.
Drugo mjesto je zauzela Merkelova, dok je na trećem američki predsjednik Barak Obama, četvrti papa Franjo, a peti kineski predsjednik Ksi Džinping.
Najmlađa osoba na popisu je 31-godišnji osnivač Fejsbuka Mark Cukerberg.
Časopis „Forbs” je objavio da je Rusija pod sankcijama, što je pogodilo rublju i povuklo zemlju u recesiju. Putina, međutim, to ni najmanje nije oslabilo, pa je njegova popularnost ostala rekordno visoka.
Merkelova i Putin su se u tandemu našli na listi magazina vašingtonskog „Forin polisa” u kategoriji „vodećih svjetskih mislilaca u 2015”.
Putin je imenovan kao „vodeći svjetski mislilac” u kategoriji „donosilaca odluka”, zajedno sa njemačkom kancelarkom.
Prestižni magazin iz Vašingtona već sedmu godinu zaredom objavljuje listu najuticajnijih svjetskih mislilaca.
Predsjednik SAD Barak Obama našao se na ovoj listi prošle godine.
(Beta/AP)