Sporazum o politici zarada zaposlenih koji se finansiraju iz budžeta Crne Gore donio je za oko 50.000 radnika u javnom sektoru samo lažnu nadu da će im se povećati zarade. Sporazum su u decembru 2011. potpisali u ime Vlade tadašnji ministri finansija i rada i socijalnog staranja Milorad Katnić i Suad Numanović i predstavnici sindikata.
Dokument je oročen, odnosno važi još godinu. Njime su precizirani uslovi za povećanje i smanjenje plata, iznosi otpremnina i sporazumni raskid radnog odnosa u javnom sektoru. Od svih tih stavki u praksi ništa nije ostvareno i radnici nijesu dobili ništa.
– Ukoliko realni rast BDP-a pređe 3,5 odsto, potpisnici se obavezuju na pregovore o iznosu i načinu povećanja zarada u javnom sektoru, ukoliko u toku primjene sporazuma dođe do značajne promjene finansijske situacije, potpisnici se obavezjuju na pregovore o zaradama – navodi se u prvom članu sporazuma.
Predsjednica Sindikata zdravstva pri SSCG Ljiljana Krivokapić kaže da se pokajala što je potpisala sporazum kojim zaposleni nijesu dobili ništa. Ona navodi da je tim dokumentom bio omogućen sporazumni odlazak zaposlenih sa radnih mjesta uz odgovarajuće otpremnine, ali je to pravo uskraćeno doktorima jer su menadžmenti ustanova u kojima su bili zaposleni procijenili da su im potrebni.
– Sporazumom nijesmo dobili ništa, a popustili smo Vladi maksimalno. Tim dokumentom data je mogućnost da se sporazumno raskine radni odnos uz dobre otpremnine, ali na djelu smo imali nešto drugo. Doktori su, na primjer, htjeli da napuste bolnice i pređu u privatni sektor, ali je procijenjeno da oni ne mogu da odu jer je država puno uložila u njih jer su neophodni. Otpremnine je uzelo oko 100 zaposlenih od planiranih 1.000. Na kraju mnogi su ostali u javnom sektoru nadajući se povećanju zarada, ali do toga nije došlo uprkos pregovorima. U suštini, mi nijesmo dobili ništa, a taj sporazum prestaje da važu u decembru 2015. – izjavila je za „Dan” Krivokapićeva.
Ona navodi da su svi razgovori o povećanju zarada unaprijed osuđeni na propast jer je od starta saopšteno da para nema. Krivokapićeva navodi da su formirane komisije za kontrolu racionalnosti trošenja budžeta, ali da ništa nijesu radile.
– Mi smo popustili, ali nijesmo dobili ništa. Ovakvu vrstu sporazuma ne bi trebalo više potpisivati kada se ne poštuje. Ovako nešto više ne bih potpisala. Kajem se što sam stavila potpis na sporazum – ogorčena je Krivokapićeva.
Predsjednik Sindikata prosvjete pri Uniji slobodnih sindikata (USS) Zvonko Pavićević izjavio je da su iz Vlade saopštili kako je BDP 3,5 odsto dok im je odgovaralo da ubjeđuju javnost kako nam jača ekonomija.
– Kada smo zatražili veće plate, odmah su rekli da je to preliminarna informacija i da čekamo zvaničnu. Naravno, zvanična je bila da nije ispunjen uslov i sve je propalo, tako da nije bilo ništa od većih plata – kaže Pavićević.
Ističe da su djelimično zadovoljni jer je oko 400 zaposlenih u prosvjeti sporazumno raskinulo radni odnos i uzelo otpremnine, ali ono ključno o povećanju zarada nije sprovedeno u djelo. Pavićević ističe da su i sindikati u jednom trenutku prekršili sporazum jer su organizovali protest iako su se obavezali da neće preduzimati radikalne mjere.
– Sindikati ne mogu da diktiraju uslove sporazuma, ali ako bi se nudilo nešto slično opet, razmislili bi. Tražili bi više prava za zaposlene. Ovim nijesmo dobili ono osnovno što smo tražili, a to su veće plate. Kad je Vladi odgovarala priča da nam jača ekonomija BDP je bio 3,5 odsto, ali onda je Monstat rekao svoje. Mi smo se bunili zbog oprečnih stavova i zato je organizovan protest – ističe Pavićević.
Predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa pri SSCG Duško Zarubica rekao je za „Dan” da je sporazum njegovim kolegama omogućio da dobiju granski kolektivni ugovor za oblast uprave i pravosuđa.
– Nama je to veoma bitan ugovor i drago mi je da smo uspjeli da ga dobijemo. Što se drugih stavri tiče, povećanja plata i otpremnina za sporazumni raskid radnog odnosa, tu smo zatajili. Mnogo smo više očekivali. Bilo je dosta zainteresovanih za sporazumni raskid, ali je uvijek falilo sredstava. Što se tiče povećanja zarada, postojala je ta mogućnost, ali i ona za smanjivanje. Barem smo zadržali isti nivo ništa nije smanjeno. Nijesam zadovoljan u potpunosti što nije rasla zarada, ali vidjećemo šta će biti u budućnosti – istakao je Zarubica.M.S.
Sporazum ispoštovan
Iz Ministarstva finansija saopšteno je „Danu” da je sporazum o politici zarada potpisan sa ciljem da se utvrdi politika zarada u srednjoročnom vremenskom periodu, koja će uzimati u obzir ekonomsku situaciju u Crnoj Gori i fiskalne izazove sa kojima se država suočava.
– U skladu sa tim sporazumom, Vlada i sindikati su se obavezali na pregovore o eventualnom povećanju ili smanjenju zarada u slučajevima da u periodu važenja sporazuma realni rast BDP-a bude ispod dva ili da se deficit budžeta ostvari u iznosu od dva odsto BDP-a ili više; ukoliko realni rast BDP-a pređe 3,5 odsto potpisnici sporazuma se obavezuju na pregovore o iznosu i načinu povećanja zarada u javnom sektoru. U sporazumu je navedeno da ukoliko budžet bude u ravnoteži, a inflacija pređe dva odsto, potpisnici sporazuma se obavezuju na pregovore o iznosu i načinu povećanja zarada u javnom sektoru, a ukoliko u periodu primjene sporazuma dođe do značajne promjene finansijske situacije, potpisnici se obavezuju na pregovore o zaradama. Budući da se u period važenja sporazuma nije desila nijedna od predviđenih situacija pregovori o povećanju/smanjenju zarada nijesu organizovani. Međutim, tokom 2014. godine predstavnici Vlade su vodili intenzivan dijalog sa predstavnicima reprezentativnih sindikata o politici zarada u javnom sektoru kroz rad na nacrtu Zakona o zaradama u javnom sektoru, kao sistemskom zakonu koji daje okvir za politiku zarada – kažu u ministarstvu.
Pričaju kako im odgovara
Podsjetimo, krajem prošle godine državne institucije počele su da se hvale kako je država izašla iz recesije i kako je bruto društveni proizvod (BDP) u prethodnoj godini porastao 3,5 odsto, a kada su se sindikati sjetili da su potpisali dokument kojim se u tom slučaju radnicima povećavaju plate, Vlada je okrenula ploču. Pošto je podatak o rastu BDP-a na 3,5 odsto bio preliminarni, saopšteno je da se čeka zvaničan stav Monstata. Zvaničan stav iz državne institucije zadužene za statistiku bio je pozitivan po Vladu.
– Realna stopa rasta BDP-a u 2013. godini iznosila je 3,3 odsto – bila je rečenica Monstata koja je ubila i ono malo nade i argumenata sindikalaca, kojima je jasno dato do znanja da para za veće zarade nema.
Uzaludna je bila priča sindikalaca da se kroz razne uštede plate mogu povećati. Vlada je rekla svoje, a sindikalci su organizovali jedan protest pred usvajanje Zakona o budžetu za 2015. kojim je takođe uskraćena svaka mogućnost za povećanje zarada. Protest je inače bio slabo posjećen i nije previše uzburkao Vladu.