U otvorenom pismu Zorici Kovačević, ministarki rada i socijalnog staranja, Valentina Kolman je ukazala na loše uslove rada na podgoričkim plantažama, u koje se uvjerila kada je u ovoj kompaniji radila 2012. godine kao sezonski radnik. Prisjeća da je tada za devet dana uspjela da zaradi oko 75 eura, odnosno dnevnicu od oko osam eura.
Ona je kazala da na plantažama tada nije bilo predviđeno da se radnicima obezbjeđuju radna odjeća i obuća.
– Često se berači mogu vidjeti bez kape, pošto niko ne kontroliše da li se koriste sredstva za ličnu zaštitu, a nije bilo predviđeno da se koristi odjeća koja bi sprečavala dodir sa lišćem, stablom i plodom vinove loze. Sva polja i stabljike tokom cijele godine održavaju se korišćenjem određenih hemijskih sredstava protiv štetočina, koja se klasifikuju kao štetna po zdravlje. Za vrijeme navodnjavanja loze, iako postoje odgovarajući ventili, ne obustavlja se dotok vode do biljaka na poljima, iako je u toku berba. Voda za navodnjavanje sadrži hormone i druga hemijska sredstva. Zmije kada ožedne na visokim temperaturama uđu u polja i one predstavljaju opasnost. Voda za piće radnicima na poljima dovodi se u posebnim cisternama. Ti tankovi su boje senfa, kroz plastiku se nazire talog na dnu – navela je Kolmar u pismu Kovačevićevoj.
Berač svoju odjeću, kako pojašnjava, nosi oko struka, ili na leđima tokom čitavog radnog dana.
– Ukoliko je okači o neki stub može se desiti da ostane bez nje. Makaze za branje se zadužuju kod poslovođe prilikom stupanja na rad, a razdužuju poslednjeg dana rada. Njihov vrh je oštar i nezaštićen, i postoji mogućnost da se radnik povrijedi prilikom branja. Važno je paziti gdje se ostavljaju, kako ih radnik ne bi izgubio ili da ne bi nestale uz nečiju pomoć. Iskusniji i spretniji berači su brži i tu prednost koriste kada su u paru sa osobom gdje se ne dijeli zarada. Politika je kuće da svaki grozd u redu mora biti obran – navodi ona.
Kamioni za dostavu hrane, kako je istakla, bili su prljavi.
– Berači smješteni u paviljonu imaju mogućnost da za pranje radne odjeće kupe prašak i pozajme lavor od drugih berača, i koriste česmu sa hladnom vodom. Ukoliko su od tada do danas u Plantažama višak zarade usmjerili u unapređenje uslova rada za berače, umjesto u vozila za upravu, postigavši standarde koji omogućavaju sigurnost i zdravlje na radu uz odgovarajuću obuku, u skladu sa dobrom praksom u razvijenim zemljama Evrope, neće biti potrebe da se neko prinudno šalje na rad u tu poslovnu organizaciju, uslovljen materijalnim ucjenama. Pokazaće nam da im je stalo do ljudi od čijeg rada im neposredno zavisi budućnost. Biće čak teško tu pronaći slobodno radno mjesto, jer mi smo narod koji voli i zna da radi, samo ne volimo kad nas izrabljuju – zaključuje u pismu Kolman.
R.D.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.