Kako se Crna Gora kreće prema Evropskoj uniji i zajednici zrelih demokratija i naši ustavi će sve više biti konstitucija, a sve manje ustavljanje vlasti ali prvo moramo zaustaviti vlast u zloupotrebljavanju ovlašćenja. To je juče na obilježavanju 800 godina od usvajanja velike povelje sloboda saopštio predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić. Kazao je da slovenski narodi imaju manju tradiciju vladavine prava zbog čega se kod nas najviši pravni akt naziva Ustav, što pokazuje da se njime „ustavlja vlast“, za raliku od sistema u kojima ustavi predstavljaju konstitutivne akte.
– Potrebno je da ustavimo vlast u zloupotrebljavanju svojih ovlašćenja i da vladavina prava postane normalnost u kulturi ponašanja ljudi, u shvatanju osnovnih vrijednosti života i razvoja – naglasio je Krivokapić.
Dodao je da ne postoji razvijena ekonomija koja nije zasnovana na vladavini prava.
– Ona može da traje godinama ili jednu deceniju, ali ne može da traje decenijama. Samo vladavina prava obezbjeđuje sigurnost građana – naglasio je predsjednik parlamenta.
U sazrijevanju crnogorske demokratije, kako je istakao, moraju se objašnjavati i elementarne stvari, koje se odnose i na podjelu vlasti.
– Da ne postoji samo jedna, nego tri grane vlasti. Ali, to je sazrijevanje demokratije. Vjerujem da će Crna Gora i njeno društvo biti dorasli vladavini prava – podvukao je Krivokapić.
Ocijenio je da je Velika povelja o slobodama nastala na slabosti vladara.
– Čitajući taj dokument shvatio sam da su veliki iskoraci napravljeni ne na velikim idejama, već na slabostima. Da sam to spoznao ranije, vjerovatno bih se i ja i svi drugi drugačije bavili politikom devedesetih godina – zaključio je Krivokapić uz poruku da ne postoji ni lični, ni institucionalni interes koji može biti iznad Ustava i zakona.
Ambasador Velike Britanije u Crnoj Gori Jan Viting rekao je da se principi Velike povelje o slobodama zasnivaju na pravilu da svako može biti pozvan na pravnu odgovornost.
– Zakoni malo znače ukoliko ne važi princip da su svi jednaki pred njima. Niko, bez obzira na funkciju, formalnu ili neformalnu moć koju posjeduje, nije imun na kaznu za kršenje prava. Ukoliko bilo koji dio našeg društva dobije mogućnost da se izdvoji od ostatka i da vlada bez mogućnosti osporavanja, time sije sjeme sopstvene propasti – istakao je on.
Poslanik Socijalističke narodne partije Snežana Jonica kazala je da je Velika povelja o slobodama predstavljala prvi korak dugog istorijskog procesa koji je doveo do vladavine ustavnog zakona i današnje vladavine prava i pravne države.
Predsjednica Ustavnog suda Desanka Lopičić poručila je da se Velika povelja o slobodama smatra temeljem istorije ne samo Engleske, već i evropskih naroda, ali i kao osnov iz kog se može izvlačiti demokratska politička misao.
– Crna Gora je pravilno prepoznala da pravo mora biti izdignuto na nivo društvene djelotvornosti koja se postiže prihvatanjem uloge Ustavnog suda Crne Gore kao zaštitnika osnovnih ljudskih prava i sloboda. Ustavni sud gradi objektivni sistem obavezujućih smjernica za djelovanje državne vlasti u okvirima Ustava. Ustavni sud ima značajnu, tešku i odgovornu ulogu u procesu izgradnje Crne Gore, kao nezavisne demokratske države, a takođe i da sa svojim odlukama obezbjeđuje da se u domaći pravni poredak ugrade evropske vrijednosti i standardi – naglasila je ona.
Ministar pravde Zoran Pažin ukazao je za značaj vladavine prava, čiji je osnovni atribut, kako je rekao, pravna sigurnost.
– Bez pravne sigurnosti nema stabilnosti društva. Bez stabilnosti društva nema demokratije, progresa, kulturnog i moralnog prosperiteta. Posebno nema ekonomskog i privrednog razvoja i stranih ulaganja. Prosperitetno može biti samo ono društvo u kom se poštuju međusobna prava između države i njenih građana – poručio je on.
Zaštitnih ljudskih prava Šućko Baković kazao je da suština velike povelje o slobodama predstavlja njen osnovni značaj i razlog dugovječnosti tog dokumenta.
Povratak Velikoj povelji je povratak u korijene demokratije, slobode i ljudskih prava – rekao je on.V.R.
Parlamentarna diktatura kad se zakon ne sviđa moćniku
Predsjednik Građanske alijanse Boris Raonić poručio je da je Crnoj Gori potreban iskren i svakodnevni rad na planu vladavine prava i ljudskih prava.
– U Crnoj Gori kad se usvoji zakon koji ne odgovara moćniku, to se onda nazove parlamentarnom diktaturom. Zato nam je potreban istinski rad, i to ne deklarativan i formalan, ne na okruglim stolovima i konferencijama, već u svakoj situaciji, gdje god vidimo da su ovakvi izazovi postavljeni pred nas. Žao mi je što u civilnom sektoru ima samo nekoliko organizacija koje to vide. Žao mi je što se sa Univerziteta ne može čuti taj glas i što iz parlamenta nije bilo glasnog odgovora kada su se odluke, koje nijesu bile u interesu moćnika, nazivale parlamentarnom diktaturom – naveo je on.