Predlogom zakona o zaradama u javnom sektoru gotovo su u potpunosti izostavljeni zaposleni u prosvjeti i zdravstvu, a koeficijent zarade ljekara specijaliste duplo je niži od koeficijenta sekretara nekog državnog organa što je neprihvatljivo, ocijenili su predstavnici sindikata. Unija slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG), Savez sindikata Crne Gore (SSCG) i sindikati zdravstva tražili su od Vlade da iz procedure povuče predlog zakona, jer je urađen jednostrano i bez njihovog učešća, ali taj zahtjev nije prihvaćen. Sindikalci upozoravaju da je Vladin predlog zakona udar na oko 59.000 zaposlenih u javnom sektoru.
Smatraju da bi ovakav predlog zakona trebalo povući jer nije jednak za sve. Predlogom zakona definisane su privilegije za preko 800 funkcionera, dok zdravstveni radnici i prosvjetari njime praktično nijesu ni tretirani.
Predsjednik Opštinskog sindikalnog povjereništva Nikšić i koordinator nikšićke regije u okviru SSCG Branko Gardašević poručio je u izjavi za „Dan” da traže povlačenje predloga zakona jer je, kako kaže, nakaradan. Gardašević smatra da se plate ne povećavaju srazmjerno.
– SSCG nikako ne bi trebalo da dozvoli usvajanje ovakvog zakona, već da traži da se povuče iz procedure. Na ovakav način se na štetu zaposlenih usvajaju odluke predlagača – smatra Gardašević.
On je dodao da se zalaže za povećanje plata u javnom sektoru, ali ne da to bude simbolično, već shodno stručnoj spremi i koeficijentu zaposlenog.
– Apsolutno ne podržavamo da to bude 0,5 odsto, samo da bi se kazalo da su plate povećane– istakao je Gardašević.
Zamjenik generalnog sekretara USSCG Vladimir Pavićević ocijenio je za „Dan” da je umanjenje minulog rada, predviđeno predloženim aktom, veliki udar na zaposlene u javnom sektoru gdje je angažovano blizu 59.000 radnika.
On cijeni da nije bila loša prvobitna namjera Vlade i Ministarstva finansija da ovim zakonom smanje ogromne plate pojedincima u nekim agencijama, upravnim odborima, savjetima i samim tim povećaju mogućnost da se ta sredstva plasiraju na drugu stranu.
– Nijesam siguran koliko će to uspjeti ovim zakonom. Ono što je najspornije sindikatu u ovom trenutku je umanjenje minulog rada. Dosad je za svaku godinu koeficijent uvećan za 0,5 odsto, plus deset godina staža 0,75 za 10 do 20 godina i jedan procenat za zaposlene koji imaju preko 20 godina staža po godini radnog staža. To će po novom predlogu biti 0,5 odsto po godini radnog staža, što je jak udar na zarade i to je problematično – istakao je on.
Pavićević navodi da su predstavnicima Ministarstva finansija ukazivali kako je teško zakonom kao opštim aktom urediti zarade zaposlenih u zdravstvu s obzirom na veliki broj kategorija isplata u ovom sektoru, kao što su dežurstva, smjenski i prekovremeni rad, paušali, pripravnost itd.
– To se mora urediti nekim podzakonskim aktima, u ovom slučaju granskim kolektivnim ugovorom u kojem su precizno definisana sva moguća davanja u zdravstvenom sistemu. Nemoguće je sve to obuhvatiti jednim opštim aktom i Ministarstvu zdravlja biće prilično teško da ga primijeni. Zbog toga bi definitivno trebalo da granski kolektivni ugovor ostane na snazi kako bi zarade mogle da se isplaćuju – smatra Pavićević.
Prema njegovom mišljenju, visoki koeficijenti zarade funkcionera i zaposlenih u državnom aparatu trebalo bi da budu stimulativni za zdravstvene radnike, pa samim tim i za povećanje njihovih zarada.
– U zakonu se vidi koliki su koeficijenti zarada za državne službenike, kao što su sudije, tužioci, a koliki za ljekare specijaliste. Najmanji koeficijent zarade sudije Osnovnog suda biće 18, a ljekara specijalisti osam, osam i po. Dakle, drastična razlika u zaradama, što će biti vrlo teško pravdati i pojasniti kako neko sa više škole ima duplo manju platu samo zato što radi u javnom sektoru. Ipak se nadam da će se na zakon moći djelovati amandmanski, a mi ćemo ga dobro izanalizirati i dati preporuke na koji način bi trebalo da se primijeni – poručio je Pavićević.
Član radne grupe angažovan na izradi propisa i predsjednik Sindikata zdravstva i socijalne zaštite Ljiljana Krivokapić izjavila je za „Dan” da je nastojala da što više tačaka usaglase kako bi bili zadovoljni zaposleni u javnom sektoru, ali smatra da se ovaj akt ne odnosi na zdravstvo.
– Zarade će morati da se regulišu preko granskog kolektivnog ugovora. Predloženi zakon prepoznaje samo one koji su u administraciji, državnom aparatu, a tu nema ni ljekara, ni medicinskih sestara kao ni zaposlenih u prosvjeti. Mi ćemo morati da se oslonimo na granski kolektivni ugovor koji će se vjerovatno mijenjati nakon usvajanja ovog zakona – ukazala je ona.
Krivokapićeva navodi da je novina u predloženom zakonu uvaćenje zarade za 0,5 odsto za minuli rad, koji će u tom procentu ostati do penzije. Ona je pitala da li su ljekari manje vrijedni od ostalih struktura u društvu.
– Ako neko sa tri nivoa obrazovanja ima koeficijent zarade 8, a sudija Osnovnog suda i sekretar Sudskog savjeta 18, a pritom je formula za izradu dohotka svima ista, da li to znači da smo mi manje vrijedni od ostalih struktura u društvu? Jednostavno ćemo sve te koeficijente morati da uvedemo kroz naš granski ugovor i insistirati da budu paralelni sa ovim strukturama koje sam navela – naglasila je ona, ističući da je predlog zakona namijenjen za administrativni aparat i funkcionere i da je na sindikatu da granski kolektivni ugovor usmjeri prema koeficijentima predviđenim zakonom za državni aparat.
Najviši koeficijent složenosti posla dobio je predsjednik Crne Gore – 32, dok bi predsjednicima Skupštine, Vlade, Vrhovnog i Ustavnog suda iznosio 30.
Vrhovni državni tužilac imao bi koeficijent 28, potpredsjednici Skupštine i Vlade 27, a toliko bi iznosio i koeficijent zamjenicima predsjednika Vrhovnog i Ustavnog suda. Poslanici i ministri imali bi koeficijent složenosti rada 26, koliko i sudije, Vrhovnog i Ustavnog suda, glavni specijalni tužilac, predsjednik Senata Državne revizorske institucije i zaštitnik ljudskih prava i sloboda. Generalnim sekretarima predsjednika, Skupštine, Vlade i Ustavnog suda iznosio bi 24, koliko i glavnim savjetnicima predsjednika Vlade. Šefovima kabineta predsjednika države, parlamenta, Vlade i Vrhovnog suda koeficijent složenosti posla iznosi 22.
A.T.
PUPI: Mizerno povećanje penzija
Iz Partije udruženih penzionera i invalida Crne Gore (PUPI) ogorčeni su i razočarani Vladinim predlogom zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Smatraju da se ovim aktom predviđa značajno povećanje plata, zarada, nagrada, naknada, dodataka, koje se u nekim slučajevima povećavaju i do 0 odsto, a penzionerima u iznosu od tri odsto, napominjući da im se penzije nijesu ni usklađivale niti povećavale od 2012. godine.
– Tako će najveće povećanje plata i zarada u javnom sektoru iznositi 750, a penzioner sa penzijom od 100 eura dobiće povećanje od mizerna tri eura – kažu u PUPI-ju.
Smatraju da je smiješno obrazloženje da povećanje zarada u javnom sektoru ne podrazumijeva i veću javnu potrošnju, jer se ukidaju određene naknade za upravne odbore, komisije, savjete i radna tijela.
– PUPI je podnio ranije Ustavnom sudu Crne Gore inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odredbi sadržanih u Zakonu o sprečavanju sukoba interesa, gdje se omogućava predsjedniku države, Skupštine i Vlade penzionisanje pod povoljnijim, privilegovanim uslovima. Zabrinjava nas i čudi neodgovoran odnos Ustavnog suda prema inicijativi PUPI-a, iako je sličnu normu vezano za penzije stečene na privilegovan način proglasio 2009. godine neustavnim i nezakonitim – navode u saopštenju.
Mora proći Socijalni savjet
Predlog zakona o zaradama u javnom sektoru biće tema sledeće sjednice Socijalnog savjeta, gdje će SSCG imati svoje predloge na jedan dio tog akta, poručio je generalni sekretar ove radničke asocijacije Duško Zarubica. On se nada da će doći do kompromisa među socijalnim partnerima i da će se usaglasiti ono što dosad nije bilo usaglašeno.
Vladinim predlogom je definisano da će predsjednici države, Vlade, Skupštine, nosioci pravosudnih funkcija, poslanici, ministri, i drugi, primati zaradu i dvije godine nakon prestanka funkcije. Izuzetno visoke koeficijente složenosti posla dobili su čak i šefovi kabineta, savjetnici predsjednika i potpredsjednika državnih tijela, sekretari, direktori i pomoćnici državnih uprava.
Neće biti diskriminacije
Predsjednik Udruženog sindikata državnih institucija Veselin Vujanović kazao je da nijesu pozvani da učestvuju u raspravi ili donošenju ovog teksta ili njegovoj korekciji.
– Čini mi se da su zakonom uravnotežene stavke po kojima su funkcioneri primali naknade van zarada, da će se na račun toga doći do povećanja plata. Mi u sindikatu smatramo da je dobro što makar u odnosu na one koji se finansiraju iz javnog sektora neće biti diskriminacije da se u okviru iste školske spreme ili iste struke ima različita zarada, zavisno od toga da li se radi u ministarstvu, odboru ili agenciji. Pozitivno je i što će se na račun tih ekstra naknada doći do sredstava koja će ispeglati ovu neuravnoteženost i sigurno je da se nikome neće smanjiti plata – navodi on.
Vujanović smatra da su ovim predlogom zakona „vjerovatno privilegovani neki funkcioneri”.
– Ali ako će ta privilegija značiti i izdizanje odgovornosti nosilaca svih funkcija u zemlji, onda je to prihvatljivo – smatra on.