Crnogorsko društvo duboko je podijeljeno povodom ulaska u NATO i Moskva poziva na održavanje referenduma u Crnoj Gori o pridruživanju Alijansi, saopšteno je iz ruskog Ministarstva spoljnih poslova. Portparol ministarstva Marija Zakarova rekla je da je situacija u Crnoj Gori teška.
– Govorimo o unutrašnjoj političkoj krizi, praćenoj protestima. Dakle, duboke podjele i dalje postoje u crnogorskom društvu, prije svega povodom članstva države u NATO – rekla je Zakarova, a prenosi agencija Tass.
Moskva smatra da bi crnogorski građani o tome trebalo da se izjasne na referendumu i to bi, smatra, bila manifestacija demokratije.
Crnogorski premijer Milo Đukanović u ponedjeljak je saopštio da ne postoji pravna obaveza niti politička potreba za raspisivanjem referenduma o pristupanju Crne Gore NATO-u.
Da ulaskom u NATO Crna Gora u velikoj mjeri odustaje od potencijala dobrosusjedskih odnosa sa Rusijom, jer je jasno da se to mora odraziti na naše političke, socijalne i ekonomske odnose, smatra stalni izaslanik Rusije pri NATO-u Aleksandar Gruško. On je rekao da Crna Gora ulaskom u NATO treba da bude svjesna da rizikuje da pokvari odnose sa Rusijom.
– Treba da budemo potpuno svjesni da Crna Gora ulazi u organizaciju koja danas kao svoju zvaničnu politiku objavljuje politiku odvraćanja Rusije. Na taj način Crna Gora odustaje u velikoj mjeri od potencijala dobrosusjedskih odnosa sa našom zemljom, jer je jasno da se to mora odrazi na naše političke, socijalne i ekonomske odnose – izjavio je Gruško.
Po njegovom sudu, poslednja dešavanja u vidu slanja pozivnice Crnoj Gori da bude dio NATO-a predstavlja čistu geopolitiku, i tu nema ničega što je povezano sa realnim potrebama bezbjednosti.
Ministri država članica NATO-a početkom decembra su odlučili da Crnoj Gori pošalju poziv za članstvo, što je izazvalo oštre reakcije iz Moskve.
Takođe, Vlada Crne Gore je usvojila predlog odluke o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera Rusiji koje je usvojio Savjet Evropske unije, a u vezi sa ukrajinskom krizom.
– Ovom odlukom se uvode međunarodne restriktivne mjere u odnosu na dejstva koja potkopavaju i ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine, a koje su uvedene odlukama Savjeta EU, kojima se priključuje Crna Gora, u skladu sa spoljnopolitičkim prioritetom usaglašavanja sa EU u sferi zajedničke spoljne politike i politike bezbjednosti – navodi se u dokumentu.
Odlukom crnogorske vlade ograničava se ulazak na teritoriju Crne Gore fizičkim licima, koja su odgovorna za aktivnu podršku ili sprovođenje politike koja ugrožava teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine. Osim toga, zabranjuje se ulazak u Crnu Goru licima koja su materijalno i finansijski doprijenela „aneksiji Krima i destabilizaciji istočne Ukrajine”.
Crna Gora, iako nije članica EU, u aprilu 2014. godine priključila se evropskim sankcijama protiv Rusije. U maju je predsjednik države Filip Vujanović objasnio da je Crna Gora to učinila samo kako bi „što prije ušla u EU i NATO”.
Odgovor Moskve na sve to mogao bi da bude u vidu set mjera po kojima će državljanima Rusije biti preporučeno da se uzdrže od kupovine nekretnina u Crnoj Gori, a predlaže se i ograničenje finansijskih transakcija, tako da budu svedene na minimalne iznose pokrivanja životnih rashoda građana Rusije koji su ovdje stalno nastanjeni. Dokument o sankcijama, koji sadrži konkretan plan mjera koje će biti preduzete u naredna dva mjeseca, trebalo bi da bude razmatran na sjednici ruske Vlade. M.V.
MVPEI: Treće strane da se ne miješaju
Institucije Crne Gore, prije svega parlament, odlučuju o potvrdi punopravnog članstva u NATO-u i nije na trećim stranama da iznose stavove o tome, poručeno je iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija (MVPEI). Oni su to rekli odgovarajući na stav ruskog Ministarstva spoljnih poslova da Moskva poziva na održavanje referenduma u Crnoj Gori o pridruživanju Alijansi.
– O načinu odlučivanja o potvrdi punopravnog članstva u NATO odlučuju institucije Crne Gore, prije svega Skupština, te u tom smislu nije na trećim stranama da iznose stavove o tome kako institucije treba da se izjasne o unutrašnjim pitanjima – saopšteno je iz MVPEI.