Iako je opština Gradac ukinuta krajem šezdesetih godina prošlog vijeka, iz NVO „Mreža sjevera“ poručuju da je obnavljanje lokalne uprave jedini način da se ovaj kraj spasi od potpunog propadanja. Navode da Opština Pljevlja s područja nekadašnje gradačke opštine godišnje od koncesija ubere na rude i drvo oko milion eura, a da se, s druge strane, u taj isti prostor ništa ne ulaže. Novac se uglavnom troši za plate zaposlenih u pljevaljskoj opštini, dok sela s područja nekadašnje opštine Gradac kubure s brojnim infrastrukturnim problemima.
-Ako Gusinje i Petnjica mogu biti opštine, onda to može da bude i Gradac. Područje nekadašnje opštine Gradac ima i finansijsku podlogu, jer se na njenoj teritoriji nalazi Rudnik olova i cinka „Šuplja stijena“, jedini površinski kop ovih metala u Evropi, od kojeg lokalna uprava godišnje prihoduje oko 400.000 eura. Na tom prostoru se nalaze ogromna šumska bogatstva planine Ljubišnje i Kovača. Radi se o visokokvalitetnom drvetu, najkvalitetnijem u opštini, ali i u čitavoj Crnoj Gori, navodi se u saopštenju NVO ‘’Mreža sjevera’’.
Ističe da se, u najgorem slučaju, svake godine na tom prostoru posječe oko pedeset hiljada kubika drveta, što državi i opštini donosi prihod po osnovu koncesija od oko sedamsto hiljada eura. Pritom lokalnoj upravi ostaje više od 400.000 eura. Kako navode iz ove NVO, u proteklih pet godina nije bilo nijedne investicije na području mjesnih zajednica Gradac, Šula, Bobovo, Boljanići, Poblaće, Potkovač i Bukovica... Sve su to područja koja je obuhvatala nekadašnja opština Gradac.
-Samo u poslednjih pet godina od Rudnika olova i cinka „Šuplja stijena“ Opština je prihodovala više od dva miliona eura. Više od dva miliona se slilo od koncesija za šume, a na ovo područje opština nije uložila ni 100.000 eura. Pare su otišle za plate svastikama, kumama, prijateljima, braći i sestrama pljevaljskih funkcionera, kojih je više nego ikad uposleno u Opštini Pljevlja, poručuju iz NVO „Mreža sjevera“.
Oni ističu da, imajući sve ovo u vidu, spas leži u ponovnom formiranju opštine Gradac.
Posebna je priča što lokalna uprava o ovom području ne brine dovoljno ni kad je u pitanju zastupanje pred državnim vlastima, odnosno što u Gradcu i Šulima postoje brojni ekološki problemi koje niko ne rješava, a lokalna vlast na čelu sa DPS-om sve to i ne spominje.
-Još prije osam godina tadašnji resorni ministar Predrag Nenezić obećao je da će sanacija deponije jalovine u Gradcu početi naredne godine. Od tada je prošlo osam godina, a od sanacije ni pomena, navodi se u saopštenju i pojašnjava da se u Šulima umnožavaju nove deponije jalovine, a da niko ništa ne preduzima.
-Jedini način da se zaustavi iseljavanje stanovništva s ovog područja jeste formiranje samostalne opštine, koja će da brine o interesima stanovništva. Novac od koncesija mora ostati ovom prostoru, a ne da se troši negdje drugo. Naravno, potrebno bi bilo da se formira nova i efikasna lokalna uprava, navodi se u saopštenju.
Opština Gradac je funkcionisala do kraja pedesetih godina prošlog vijeka i tada je na tom prostoru bilo sjedište brojnih državnih ustanova. S ukidanjem opštine počelo je zamiranje ovog kraja, koje se posebno osjetilo s prvim zatvaranjem Rudnika olova i cinka „Šuplja stijena“ 1887. godine, kada je bez posla ostalo 440 radnika. Potom je uništeno jedinstveno preduzeće za eksploataciju šuma, što je bez posla ostavilo takođe nekoliko stotina radnika. Sada na ovom prostoru još uvijek radi pet devetorazrednih škola, i više četvororazrednih, s izuzetno malim brojem đaka. Sve je manji broj stanovnika koji se sjećaju kada su u rudarskim naseljima Šula i Gradac radili dječji vrtići, hoteli, brojne prodavnice, pekare, a zdravstvena zaštita bila na visokom nivou. B. Je.
Hidrocentrala na Ćehotini
-Od planinskog turizma na Ljubišnji ovaj kraj može dobro da profitira. Na ovom području je i najozbiljnija lokacija za izgradnju hidrocentrale, koja bi se nalazila na rijeci Ćehotini u mjestu Tatorovine. Ovaj kraj, uz malo ulaganja i brige, ima dobru budućnost, navodi se u saopštenju ‘’Mreže sjevera’’.
Putevi uništeni
-Magistralni pravci na prostoru nekadašnje gradačke opštine su u veoma lošem stanju. Put od Pljevalja, preko Boljanića prema Čajniču, gotovo da je uništen za saobraćaj. Putni pravac Pljevlja –Gradac- Šula propada, jer se njime odvozi na hiljade tona koncentrata olova i cinka, a niko ništa ne ulaže, poručuju iz „Mreže sjevera“.
Teško do obnove opštine
-Teško je povjerovati da će neko dozvoliti da se obnovi opština Gradac. To je svakako dobra ideja, ali je teško očekivati da će je neko realizovati. Za početak bi bilo dobro da se makar dio ubranih sredstava uloži na ove prostore, kaže doskorašnji predsjednik MZ Gradac Vojo Vraneš, ističući da lokalna uprava ne vodi računa o ovom kraju. Kao primjer, Vraneš navodi da je prije nekoliko godina rekonstruisan vodovod u naselju Gradac, urađena je hlorna stanica, postavljeni su vodomjeri, ali gradski Vodovod još nije preuzeo održavanje.
-Da u toku ljeta nije bilo dosta kiše, mi ni vode ne bismo imali, kaže Vraneš.