Poreski dug, prema zvaničnim podacima, na dan 20. jun 2016. iznosio je 777,6 miliona eura, od čega Poreska uprava smatra da je naplativo svega 236,5 miliona eura, kako je navedeno u predlogu budžeta za narednu godinu.
Uprkos slaboj naplati poreskog duga i neefikasnosti Poreske uprave u tom dijelu, što je konstatovala i Državna revizorska institucija u svom izvještaju, gotovo da ništa nije urađeno kako bi naplata poreskog duga bila efikasnija.
U opoziciji ocjenjuju da Vlada planira 12 miliona eura da naplati od građana, dok će se opet zaobići, kako su istakli, miljenici vlasti i tajkuni.
Nacrtom zakona o mjerama poreske politike definisano je da se poreskim dužnicima reprogramira dug, uz uslov da se odmah uplati 10 odsto duga, a ostatak u 60 mjesečnih rata dok bi se kamate na glavnice otpisale.
Prema riječima Milana Kneževića (DF), vlast je nakon izbora pokazala kako će da vodi državu – ka novim zaduženjima i na štetu građana – dok će svojim omiljenim investitorima dozvoliti sve, pa čak i enormno gomilanje poreskog duga.
– To je dokaz da tajkuni upravljaju finansijama države na način što DPS-u daju novac za kampanju, a zauzvrat dobijaju oprost dugova. Ali zato majke sa troje i više djece treba da preuzmu teret katastrofalne ekonomske politike i nefiskalnosti koja je postala crnogorski zaštitni znak. Što je još gore, većina ovih tajkuna uredno dobija poslove na tenderima i učestvuje u svim kapitalnim investicijama koje finansiramo iz kreditnih aranžmana, a koje će decenijama vraćati crnogorska sirotinja i njeno potomstvo. Iznos od 777 miliona duga za porez najbolji je pokazatelj da je država na intenzivnoj njezi i da je ostalo samo da premijer Duško Marković isključi aparate i kaže potpredsjedniku Vlade Milutinu Simoviću da obavijesti javnost i sastavi čitulju – poručio je Knežević.
Miloš Konatar (URA) je rekao da od tih 12 miliona eura od investitora bliskih vlasti neće biti naplaćen ni cent.
– To su i ljudi zbog kojih je poreski dug ovoliki. Najveći poreski dužnici su upravo potrebni vlasti za predizbornu kampanju zato se od njih ne naplaćuje ni cent godinama. Prvo treba da se krene u obračun sa najvećim poreskim dužnicima, pa tek onda može da se govori o efikasnoj naplati poreza – naglašava Konatar.
Najveći dužnici za poreze su investiori bliski vlasti, kompanije biznismena Dragana Brkovića duguju oko deset miliona, par miliona duguje i Duško Knežević, a u vrhu liste dužnika su državne kompanije kojima je država najviše pomagala. Rudnik uglja, u kojem je najveći akcionar italijanska kompanija A2A, duguje preko 15 miliona, Montenegroerlajnz 12, a željezničke kompanije oko sedam miliona.
Za šest godina poreski dug povećan je za 291 milion eura, a zvanični podaci pokazuju da je najveći rast poreskog duga zabilježen u izbornim godinama. Iako su se kadrovi u Poreskoj upravi često mijenjali, poreski dug je u konstantnom rastu, a najveći rast zabilježen je u 2014. godini kada su se održavali lokalni izbori u većini opština i kada je u odnosu na 2013. godinu porastao za preko 100 miliona eura.
Ni česte kadrovske promjene u Poreskoj upravi nijesu doprinijele boljoj naplati poreza, čak naprotiv, sa svakim novim direktorom dug je više i više rastao. Nakon odlaska Mirjane Pešalj 2010. godine, kada je poreski dug bio 296,4 miliona eura, na čelu PU došao je Dejan Marinović. On je na tu funkciju izabran u februaru 2011. godine, a na kraju te godine poreski dug je bio znatno veći u odnosu na prethodnu i iznosio je čak 370,4 miliona eura. Naredne godine, kada su se u Crnoj Gori održavali parlamentarni izbori, dug je porastao za preko 70 miliona, pa je na kraju 2012. godine bio skoro 442 miliona eura. Već početkom 2013. godine Marinović podnosi ostavku, a na čelo PU dolazi Milan Lakićević. Na kraju 2013. godine poreski dug iznosio je 450,2 miliona eura. Rekordan rast poreskog duga zabilježen je 2014. godine kada je on porastao za čak 100 miliona, pa je prema podacima Državne revizorske institucije bio 551,9 miliona eura. Sredinom 2015. godine Lakićević je podnio ostavku na funkciju direktora PU, a u oktobru te godine na njegovo mjesto dolazi Miomir M. Mugoša. U oktobru prošle godine poreski dug iznosio je 541,5 miliona eura, dok je u istom periodu ove godine iznosio 585,4 miliona eura.B.Ma.
Policiju neće da formiraju
Dok se poreski dug gomila, ne preduzimaju se nikakve mjere za efikasnu naplatu poreza. Tako se već godinama prolongira formiranje resora poreske policije, iako je prije pola godine za rukovodioca tog resora izabran bivši službenik MUP-a Miodrag Mićo Martinović. Sve zemlje u regionu imaju poresku policiju, a njen cilj je efikasna naplata poreskog duga, borba protiv sive ekonomije, utaje poreza, kao i obračun sa privrednim kriminalom.