Vitalova nagrada „Zlatni suncokret” za 2016. godinu pripala je Svetlani Slapšak za roman „Ravnoteža”. Riječ je o sudbini grupe Beograđana tokom 90-ih godina koji, prema navodima žirija, „snažno dočarava duh običnih ljudi u sjenci navodno velike istorije i njenih tamnih ispoljavanja”, navodi se u obrazloženju žirija kojeg su činili Vladimir Gvozden (predsjednik), Dragan Jovanović Danilov i Nikola Strajnić.
U najužem izboru za nagradu „Zlatni suncokret” za 2016. godinu bile su i knjige Selimira Radulovića „Senka osmog eona”, Jelene Lengold „Raščarani svet”, Divne Vuksanović „Memo”, Ranka Risojevića „Sestre i drugarice” i Zorana Živkovića „Tumač fotografija”.
Nagrada „Zlatni suncokret”, koju kompanija „Vital” iz Vrbasa već dvije decenije dodijeljuje za najbolje književno ostvarenje na srpskom govornom području u žanrovima romana, pripovjetke, poezije, književne kritike, eseja i književne publicistike, pripala je Slapšakovoj većinom glasova žirija.
Članovi žirija su se opredjelili za roman „Ravnoteža” je, kako je kako stoji u saopštenju „u njemu prepoznaju samosvjesnu pripovjedačku kulturu koja je uspjela da mnogobrojne niti koje povezuju tekst i svijet dovede u ravan uvjerljivog literarnog i životnog iskustva”.
Naročito fascinira način na koji glavna junakinja Milica podnosi egzistenciju: uprkos oskudici, gubicima prijatelja, nedostatku ljubavi, teškoći samosaznanja, ona posjeduje lakoću, kreativnost, spremnost i spretnost da se usudi da ode korak dalje, da se otisne izvan zadatog okvira i da na taj način ispita granice svoje i tuđe ljudskost, navodi se u obrazloženju koji nam je dostavila Tanja Vučković pi-ar Izdavačke kuće „Laguna”.
- „Ravnoteža” je izuzetno uspjela literarna konstrukcija koja u sebi spaja elemente porodičnog romana, romana-hronike, parodiju pripovjedačkog patosa realističkog romana, kao i stilizaciju viktorijanskog romana. Roman je enciklopedijski razigran i, uprkos ozbiljnosti teme, obojen osobenim humorom i afirmacijom prijateljstva, povjerenja i ljubavi. Osim toga, počev od epigrafa o „jednomjesečićima” koji je preuzet iz Vukovog Srpskog rječnika, pa do posljednje rječenice koja govori o krpljenju zajedničkog sjećanja junakinja u starosti, ovaj roman igra na kartu oneobičenog polifonog jezika, intelektualnog i razgovorljivog, diskurzivnog i duhovitog, poniznog i borbenog u isti mah – naveo je žiri.
Svetlana Slapšak, rođena 1948. godine u Beogradu, objavila je, napisala i uredila više od šezdeset knjiga i zbornika, preko 400 studija iz različitih oblasti (lingvistika, antičke studije, komparativna književnost, balkanologija, studije roda). Objavila je, između ostaog, preko 1.500 eseja, jedan roman i dvije drame.
Slapšak je završila je klasičnu gimnaziju u Beogradu, a potom diplomirala, magistrirala i doktorirala na Odeljenju za antičke studije na Filozofskom fakultetu. Bila je zaposlena na Institutu za književnost i umetnost u Beogradu od 1972. do 1988.
Od 1991. živi u Ljubljani, gdje je od 2003. godine do penzionisanja 2014. bila redovna profesorka za antropologiju antičkih svjetova, studije roda i balkanologiju na „Institutum Studiorum Humanitatis”.
Na Filozofskom fakultetu u Ljubljani je na slavistici predavala srpsku i hrvatsku književnost (1985-1992) i Balkanske žene na sociologiji (1995-2012). Glavna je urednica časopisa „ProFemina” od 1994.
Roman „Ravnoteža” Svetlane Slapšak bio je i u užem izboru za Ninovu nagradu za 2016.
S.Ć.
U dobrom društvu
Vitalova nagrada za najbolje književno ostvarenje na srpskom govornom području prvi put je je dodijeljena 1996. godine Ivanu V. Laliću za pjesničku zbirku. Među dobitnicima su i Radoslav Petković, Goran Petrović, Vojislav Karanović, Vladimir Tasić, Jovica Aćin, Mileta Prodanović, Dragan Jovanović Danilov, David Albahari i Uglješa Šajtinac.
Prošle godine dobitnik nagrade „Zlatni suncokret” bio je Dragan Velikić, nagrađen za roman „Islednik”.