Zdrava ishrana i redovna fizička aktivnost imperativi su na kojima počivaju svi ljekarski savjeti o očuvanju zdravlja. Pa ipak, često ih prihvatamo olako i živimo „na autopilotu” – malo se krećemo, jedemo brzu hranu, pijemo gazirane napitke, konzumiramo alkohol i cigarete, a povremene bolove pripisujemo godinama, umoru, izloženosti stresu, manjku sna, vremenskim promjenama...
Kod radno sposobnog stanovništva uobičajene rečenice su: „Ko još danas ima vremena da vježba?”, „Gdje da nađem vrijeme da šetam svakog dana?” i „Kako da se hranim zdravo, kad sam najveći dio dana na poslu?”. Sjetimo se da griješimo tek kad stignu odgovori organizma u vidu hroničnih bolova u leđima, brzog zamaranja, slabe koncentracije, promjena na koži, čestih glavobolja, pojave sistemskih bolesti...
U jednu od sistemskih bolesti spada i osteoporoza koja najčešće pogađa žene i koja dolazi tiho, bez jasnih simptoma koji bi ukazali da sa organizmom nešto nije u redu. O osteoporozi, faktorima rizika, dijagnostici, liječenju i prevenciji za „Dan” govori doktor medicine Marija Kozomara.
-Osteoporozu karakterišu smanjenje koštane mase i demineralizacija – kaže dr Kozomara. – Riječ je o sistemskoj bolesti koštanog tkiva asimptomatskog tipa sve dok ne dođe do preloma kostiju. Pacijenti najčešće saznaju da su im kosti oštećene tek kada poslije preloma dođu kod ljekara.
Koji su faktori rizika za dobijanje osteoporoze?
- Češće se javlja kod žena, posebno poslije 50. godine života, kada zbog manjka vitamina D i kalcijuma u organizmu kosti postaju krte i podložne prelomima. Žene, inače, imaju manje koštane mase od muškaraca još na rođenju, a gubitak koštane mase izaziva nagli pad hormona estrogena koji se javlja u menopauzi. Podloga za nastanak osteoporoze javlja se u prvih 20 godina života; ako do tada ne dostignemo maksimalni nivo koštane mase, kosti će nam se brže „trošiti”, odnosno postaće poroznije i samim tim sklonije prelomima. Takođe, faktori rizika za razvoj osteoporoze su i kasni mjesečni ciklus (prvi mjesečni ciklus poslije 15. godine života), menopauza prije navršene 45. godine života, predmenopauzalni izostanak mjesečnog ciklusa koji traje više od šest mjeseci, dugotrajna upotreba kortikosteroida koji loše utiču na koštanu masu, a značajnu ulogu igra i nasledni faktor. Slaba fizička aktivnost, konzumiranje alkohola i cigareta, brza hrana umjesto zdravih obroka, ispijanje gaziranih napitaka, mršavost, gojaznost, više od tri šoljice kafe dnevno, kao i izbjegavanje svakodnevnog boravka na suncu mogu samo da idu u prilog nastanku osteoporoze.
Kako se postavlja dijagnoza?
-Sve osobe kod kojih postoji neki od faktora rizika trebalo bi da urade mjerenje mineralne koštane gustine DXA metodom, koja je bazirana na primjeni niskoenergetskog X zračenja. Procedura traje od 10 do 20 minuta, u zavisnosti od toga koji dio tijela se ispituje, snimanje je bezbolno i ne zahtijeva nikakvu prethodnu pripremu. Ova dijagnostička metoda predstavlja zlatni standard za uspostavljanje dijagnoze osteoporoze.
Koji ljekovi se koriste u terapiji?
- Najčešće se koristi terapija bifosfonatima kroz tablete ili intravensku infuziju. Takođe, u terapiju se uključuju i vitamin D3 i male doze kalcijuma, jer veće doze ovog minerala mogu da daju niz neželjenih efekata. Pomoću ljekova je moguće zaustaviti gubitak koštane mase. Ukoliko pacijent nije imao prelom ova terapija se sprovodi pet godina, a kod onih koji su imali prelom kuka ili drugih kostiju terapija traje deset godina. Posljednjih godina, u okviru liječenja daju se takozvani koštani formeri kod pacijenata kod kojih je dijagnostikovan najteži oblik osteoporoze. Međutim, preporuka je da terapija ovim ljekovima ne traje duže od godinu i po dana; kasnije se nastavlja terapija bifosfonatima.
Koje su mjere prevencije da do osteoporoze ne dođe?
-Sve faktore rizika na koje možemo da utičemo trebalo bi da svedemo na najmanju moguću mjeru. Održavanje optimalne tjelesne težine, redovno bavljenje fizičkom aktivnošću, hrana bogata kalcijumom, izbjegavanje alkohola i cigareta, smanjenje unosa kofeina i redovno izlaganje suncu u periodu kada je UV zračenje nisko preporučljivi su svima, a posebno osobama koje imaju neki od faktora rizika za dobijanje osteoporoze u smislu genetike i upotrebe kortikosteroida.
Snežana Moldovan

Suplementacija

Na pitanje koje su preporučljive doze vitamina D3 i kalcijuma u tretmanu prevencije osteoporoze kroz uzimanje suplemenata, sagovornica „Dana” kaže:
-Kalcijum unosimo kroz hranu, a namirnice koje su posebno bogate ovim mineralom su kelj, smokve, susam i šljive, kao i mliječni proizvodi. Kada je riječ o tabletama, optimalna dnevna doza iznosi od 200 do 400 miligrama, ali o tome bi se trebalo konsultovati sa doktorom posle obavljenih laboratorijskih analiza. Isto pravilo važi i za suplementaciju D3; prije upotrebe preparata trebalo bi laboratorijski izmjeriti koncentraciju vitamina D i tek na osnovu rezultata ljekar će odrediti pravu dozu.

Test procjene rizika

Međunarodna fondacija za osteoporozu uvela je test procjene rizika; veći broj potvrdnih odgovora ukazuje na veći rizik od osteoporoze. Važno je da znate da ovaj test ne daje konačnu dijagnozu, jer nju može da uspostavi samo ljekar poslije dijagnostičkih pregleda.
1. Da li je neko od roditelja imao osteoporozu?
2. Da li je neko od roditelja imao „grbu”?
3. Da li ste stariji od 40 godina?
4. Da li ste u odraslom dobu lomili kost poslije manjeg pada?
5. Da li često padate?
6. Da li vam se visina smanjila za više od tri centimetra poslije 40. godine života?
7. Da li ste mršavi (bodi mas indeks ispod 19)?
8. Da li ste ikada tri mjeseca (ili duže) uzimali kortikosteroide?
9. Da li imate reumatoidni artritis?
10. Da li ste imali pojačan rad tiroidne ili paratiroidne žlijezde?
11. Da li pijete više od dva pića dnevno?
12. Da li ste konzumirali cigarete?
13. Da li ste fizički aktivni manje od pola sata dnevno (šetnja, lagane vježbe)?
14. Da li ne unosite mliječne proizvode i kalcijum kroz suplementaciju?
15. Da li provodite manje od 10 minuta dnevno izloženi suncu?


Dodatna pitanja za žene

1. Da li je kod vas nastupila menopauza prije 45. godine života?
2. Da li su vam menstrualni ciklusi nekada izostajali duže od godinu dana? (Ovdje ne računate period trudnoće i menopauze)
3. Da li su vam jajnici odstranjeni prije 50. godine života?
Dodatno pitanje za muškarce
1. Da li ste patili od impotencije ili drugih problema u vezi sa nivoom testosterona?