Za 49.917 nelegalno sagrađenih objekata u Crnoj Gori podnijeti su zahtjevi za legalizaciju, u zakonom predviđenom roku, što znači da najmanje 50.000 takvih objekata ostaje nelegalizovano. Podatak o broju podnijetih zahtjeva juče je na pres konferenciji saopštio ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović, koji je ocijenio da se radi o velikom broju uprkos opstrukcijama i dezinformacijama koje su, kako je naveo, plasirane u medijima i na određenim političkim skupovima, naročito tokom predizborne kampanje.
Radulović je kazao da je jedan od najvažnijih ciljeva Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, koji je usvojen 16. oktobra prošle godine, rješavanje nelegalne gradnje.
– Sama prijava za legalizaciju nije cilj i nije krajnji domet, konačni cilj je da uredimo prostor u kome živimo – poručio je Radulović.
Kazao je da je do isteka roka podnijeto oko 50.000 prijava za legalizaciju, dok je, prema rezultatima Studije slučaja u Crnoj Gori, oko 100 hiljada nelegalno izgrađenih objekata.
– Oko 40.000 objekata bilo je uknjiženo u katastar, a oko 60.000 objekata bilo je nelegalno priključeno na elektro-energetsku mrežu – naveo je Radulović.
Kako je objasnio, sledeće korake sprovešće lokalne samouprave i katastri, koji će imati mnogo posla, navodeći da se određene poteškoće u tom procesu odnose na to da se svi geodetski premjeri moraju uvrstiti u katastar, dok će se svaka prijava obrađivati pojedinačno.
Radulović je rekao da će prvo biti legalizovani objekti čija je gradnja u skladu sa planskom dokumentacijom.
– Prekidaće se postupci legalizacije objekata koji nijesu građeni u skladu sa određenim planskim dokumentima, jer oni moraju čekati na izradu plana generalne regulacije, a ostalo je malo više od dvije godine da se taj proces završi – kazao je Radulović.
Ministar je saopštio da je završen orto-foto snimak za većinu teritorije, te da su ostali samo određeni djelovi koji nijesu previše naseljeni i na kojima, zbog vremenskih uslova, to snimanje nije bilo moguće.
Univerzitetski profesor i bivši poslanik Jelisava Kalezić ocijenila je za „Dan“ da je Zakon o legalizaciji usvojen a da nikada nije urađeno valjano istraživanje na pouzdanom uzorku uzroka bespravne gradnje.
– Ovakvim postupkom legalizacije obesmišljeno je urbanističko, a dijelom i prostorno planiranje u Crnoj Gori – ocijenila je Kalezić za „Dan“.
Kako je naglasila, nema podataka o klasifikaciji objekata za koje su podneseni zahtjevi za legalizaciju.
– Mnogo je objekata koji su rađeni sa građevinskom dozvolom, ali su odstupili od urbanističko-tehničkih uslova – recimo podignut sprat više i sl. To je lakši problem. Teži problem je nelegalna gradnja u zonama druge namjene. U tom slučaju neophodno je ne samo uraditi regulacione planove već donijeti utemeljene stručne procjene moguće legalizacije. Sve ovo mnogo košta opštine, a naplativost tih prethodnih poslova je neizvjesna – objasnila je ona.
Kalezić smatra da je vjerovatno da je veliki dio zahtjeva za legalizaciju podnesen u očekivanju da se plate minimalne komunalne nadoknade u ratama, a da sve prethodne stručne poslove finansiraju opštine.
Asocijacija za demokratski prosperitet (ADP) Zid traži da opštine donesu odluku o ponavljanju roka za pokretanje postupka legalizacije bespravno sagrađenih objekata i da takvu odluku daju ministarstvu na saglasnost. Igor Milošević iz te NVO kazao je za „Dan“ da nijedan rok iz Zakona za planiranje prostora i izgradnju objekata nije ispoštovan, osim onaj na kojem se insistiralo da građani prijave nelegalnu gradnju do 16. jula. On ističe da najveći broj opština, u značajnom vremenskom periodu, nije bio zainteresovan za proces legalizacije, a da se kasnilo i sa izradom orto-foto snimka, koji je u nadležnosti ministarstva.
– U jednom značajnom vremenskom periodu nijesu uradili ništa da građanima približe proces legalizacije. Od tih 50.000 zahtjeva koji su predati, sigurno se 30.000 njih svode na predaju samo jednog papira. Možda se značajan broj tih objekata neće ni moći uklopiti u proces legalizacije jer nije urađeno ništa od prethodnih radnji – ne znate da li su ti objekti sagrađeni na tuđem zemljištu, kakvo je izvedeno stanje. Smatramo da se toliki broj zahtjeva ne može obraditi u kratkom roku. Vidimo da je interesovanje veliko ali sad kao država i opština treba da napravimo dodatni korak kako bismo građanima dali mogućnost da to urade bez dodatnih komplikacija – poručuje Milošević.
On naglašava da je bitno da svaka opština podnese zahtjev za ponavljanje roka.
– Mi ćemo se potruditi da im za dan-dva dostavimo kako ta odluka može da izgleda, kako bi oni to dostavili na saglasnost ministarstvu – zaključio je Milošević.A.O.


U Podgorici predata 11.842 zahtjeva

Prema podacima iz MORT-a, najviše podnesenih zahtjeva je u Podgorici – 11.842, potom u Herceg Novom – 4.490. Slijede Ulcinj sa 3.350 zahtjeva, Budva sa 3.214, Kotor sa 2.894...