Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) plaća telefonske račune za 300 lica, iako prema zvaničnim podacima ima oko 250 zaposlenih. Ko su dodatnih 50 lica nijesmo saznali jer iz ANB-a nijesu odgovorili na pitanja „Dana” niti su nam dali zvanični podatak o broju zaposlenih i objašnjenje zašto plaćaju račune za 300 osoba.
Bivši član skupštinskog Odbora za bezbjednost Zoran Miljanić za „Dan” kaže da su dodatnih 50 lica vjerovatno doušnici ANB-a, ili, kako se zvanično zovu, spoljni saradnici, te da im pored telefona građani vjerovatno plaćaju i automobile i naknade.
Prema dokumentaciji u koju je „Dan” imao uvid, ANB je krajem jula sa Crnogorskim telekomom potpisao ugovor o pružanju usluga mobilne telefonije vrijedan 25.000 eura. U tenderskoj dokumentaciji tajne policije navodi se da su kupili usluge mobilne telefonije za 300 korisnika. Precizira se da 10 brojeva ima mogućnost neograničenih poziva ka svim mobilnim i fiksnim mrežama u Crnoj Gori, dok tri imaju neograničene pozive, inernet i roming ka svim mrežama u svijetu.
Da je broj lica za koja se plaćaju telefonski računi veći od broja zaposlenih u ANB-u svjedoči drugi tenderski postupak. Naime, ANB je sredinom jula potpisao ugovor sa „Đenerali osiguranjem” o osiguranju zaposlenih. U tenderskoj dokumentaciji je jasno navedeno da će ANB plaćati zdravstveno i osiguranje od nesreća za 250 zaposlenih.
Da ANB ima oko 250 zaposlenih svjedoči i poslednji revizorski izvještaj za tu instituciju. U dokumentu o reviziji finansijskog poslovanja tajne policije tokom 2015, a koji je objavljen 2016. godine, navodi se da je ta institucija tada imala 245 radnika.
– Zakonom o budžetu za 2015. godinu planirane su neto zarade u iznosu od 2.433.040,73 eura, a izvršeno je 2.385.367,08 eura, odnosno 98,04 odsto planiranih sredstava. Prosječna neto zarada po zaposlenom za 2015. godinu bila je 745,33 eura. Po mjesecima značajnije odstupanje od prosjeka bilo je u oktobru (887,84 eura) i decembru (848 eura). Revizijom je utvrđeno da je zarada uvećana za iznos varijabilnog dijela – navodi se u izvještaju o reviziji.
Broj zaposlenih lica u Agenciji do 2015. bio je preko 300, a 2015. je smanjen za 68, tako što su zaposleni penzionisani u skladu sa članom 52b Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Zaposlenima koji su penzionisani isplaćene su otpremnine.
Zoran Miljanić za „Dan” kaže da bi država trebalo da smanji troškove za mobilnu telefoniju generalno, a isto to važi i za ANB, jer sve te troškove plaća narod kojem se servira priča kako novca nema.
– Interesantan je disbalans u ANB-u između broja lica kojima se plaćaju računi i broja zaposlenih. Veliko je pitanje na koga se odnose plaćeni telefoni za tih 50 lica za koja zvanično ne znamo. Na prvi pogled reklo bi se da su to spoljni saradnici službe, a čim ANB neće da kaže ko su, sumnja je osnovana. To su vjerovatno doušnici koji se u službi vode kao saradnici ili informatori – kaže Miljanić.
On ističe da je nedopustivo da narod ne zna šta plaća i kome, pa Agencija mora objasniti kako troši novac građana.
– Da se zagrebe malo dublje, vjerovatno bi se našao i neki njihov službeni automobil i niz drugih pogodnosti koje informatori imaju u odnosu na stalno zaposlene u službi – navodi Miljanić.M.S.


Sa srednjom školom 27 odsto angažovanih

Prema podacima sa sajta ANB-a, 67 zaposlenih u toj instituciji ima visoko obrazovanje, četiri više, a srednje 27 procenata. Sa osnovnom školom je dva procenta zaposlenih.
Što se tiče starosne strukture, 54 odsto ranika ima između 40 i 50 godina, dok ih je 16 odsto ušlo u šestu deceniju. Do 30 godina ima osam odsto zaposlenih, a 22 do 40.
U ANB je zaposleno najviše muškaraca i oni čine 64 odsto od ukupnog broja zaposlenih.