Pojava otoka na licu i nogama često se javlja usled iscrpljenosti, manjka sna, upotrebe alkohola ili pojedinih vrsta ljekova, privremenog hormonskog disbalansa, kao i dugog sjedenja ili stajanja. Ali, edemi mogu da ukažu i na ozbiljne bolesti srca, jetre i bubrega, o čemu za „Dan” govori doktor medicine Marija Kozomara.
– Edem je nakupljanje tečnosti u međućelijskom prostoru ili u različitim organima – kaže dr Kozomara za „Dan”. – Najčešće je riječ o nakupljanju vode ili limfe na ekstremitetima, stomaku, plućima ili licu. Pored toga što edem može da bude generalizovan i periferno lokalizovan, on se može javiti postepeno ili naglo, u zavisnosti od uzročnika.
Koji su uzroci pojave edema?
– Mehanizam nastanka zavisi od vrste edema. Generalizovani edemi nastaju usled promjene na kapilarima, odnosno usled srčanih oboljenja i problema u venskoj i limfnoj cirkulaciji, oboljenja bubrega i jetre ili povećane propustljivosti kapilara, što se manifestuje alergijskom reakcijom, uglavnom na neke vrste ljekova. Sve navedeno inicira pojačan izlazak tečnosti iz krvnih sudova u međućelijski prostor. Drugi uzrok pojave generalizovanih edema je ekscesivno zadržavanje soli i vode u tijelu, i javlja se kod slabljenja bubrežne funkcije, a sekundarno i kod oboljenja srca i jetre, kao i zbog uzimanja nesteroidnih antireumatika. Bitno je naglasiti da edemi postaju vidljivi tek kada se količina tečnosti u međućelijskom prostoru poveća za dva i po do tri litra. Kada je riječ o lokalizovanim edemima, kod njih je mehanizam nastanka najčešće uzrokovan propustljivošću krvnih sudova (upalna stanja, alergije) ili opstrukcijom u protoku limfe (limfedem).
Kako se manifestuju periferni, a kako unutrašnji edemi?
– Periferne edeme prati zategnutost kože i oni mogu da budu tjestasti ili elastični. Najprije se javljaju u nogama zbog uticaja gravitacije, a posebno su izraženi poslije dužeg stajanja ili sjedenja. Za razliku od elastičnih edema, kod kojih se poslije kraćeg pritiska prstom na koži udubljenje brzo povlači, kod tjestastih edema ovo udubljenje se povlači veoma sporo i često je praćeno crvenilom i ranicama. Pojava tjestastih edema na nogama uglavom ukazuje na ozbiljno oboljenje i zahtijeva dodatna ispitivanja. Elastični edem ukazuje najčešće na dva zdravstvena problema - ili na smanjenu funkciju štitaste žlijezde ili na problem u cirkulaciji limfe. Otoci očnih kapaka najčešće se javljaju kod bubrežnih oboljenja, dok se angiedemi na licu, jeziku i grlu uglavnom javljaju kao alergijska reakcija na ljekove, a u slučaju da su nasledni zahtijevaju medicinski tretman. Plućni edem prati osjećaj gušenja, odnosno nedostatka vazduha, posebno u ležećem položaju ili pri bilo kakvoj fizičkoj aktivnosti, a u najvećem broju slučajeva uzrokovan je oboljenjem srca i kao takav zahtijeva urgentan tretman. Nabrekli stomak gotovo uvijek je znak ozbiljnog oboljenja jetre, bubrega ili srca, a može da bude i znak malignog oboljenja trbušne maramice. I ovaj edem, kao i edem pluća, zahtijeva hitno ispitivanje i liječenje. Generalizovana pojava masivnih edema najčešće se javlja kod bubrežnih oboljenja kao što je nefrotski sindrom.
Šta izaziva pojavu edema na nogama?
– Edeme nogu mogu da izazovu proširenje vena, kao i prisustvo tromba u venama, što sprečava povratak krvi iz nogu u srce. Edem koji je uzrokovan ugruškom krvi uglavnom se javlja samo na jednoj nozi, dok druga oboljenja uzrokuju pojavu otoka na obje noge. Neke bubrežne bolesti kod kojih se pojačano gube bjelančevine kroz urin takođe mogu da iniciraju pojavu edema na nogama. Kod srčanih oboljenja edemi mogu najprije da se jave na nogama, a da se kasnije prošire na stomak i pluća. Ukoliko se edem javi samo na nogama on ukazuje na bolest srčane ovojnice ili desne srčane komore, a ako se proširi na stomak i pluća to je znak bolesti lijeve srčane komore. Osobe koje imaju cirozu jetre sklone su dobijanju edema na nogama i stomaku. Takođe, edemi mogu da budu posledica upotrebe nekih ljekova kao što su ljekovi za snižavanje krvnog pritiska, analgetici i ljekovi u terapiji šećerne bolesti; oni dovode do zadržavanja soli i tečnosti u tijelu. Najzad, i hormonska terapija može da bude uzročnik pojave edema, ali oni nestaju spontano za nekoliko dana po prekidu terapije. Edeme na nogama mogu da izazovu i smanjena funkcija štitaste žlijezde, oboljenja tankog crijeva, operativni zahvati (posebno poslije hirurškog uklanjanja kancera dojke i limfnih žlijezda), trudnoća, mjesečni ciklus, kao i duga putovanja usled kojih se javljaju otoci na donjem dijelu potkoljenica i na stopalima. Međutim, ponekad uzrok edema ostaje nerazjašnjen, i tada govorimo o idiopatskom edemu, ali se takva dijagnoza postavlja tek pošto ljekar isključi sve prethodno navedene uzroke.
Koje dijagnostičke procedure se primjenjuju kod pacijenata kojima je dijagnostikovan edem?
– Na prvom mjestu, to su detaljna anamneza i pregled kojim se određuje lokalizacija i tip edema. Potom slijede laboratorijske analize, radiološki pregled i eventualno biopsija bubrega ili jetra. Međutim, u najvećem broju slučajeva za dijagnozu su dovoljni anamneza, pregled i laboratorijske analize koje podrazumijevaju krvnu sliku, kao i vrijednosti kreatinina, albumina, serumskih elektrolita, testove jetrene funkcije i pregled urina. Ukoliko postoji sumnja na srčanu slabost, trebalo bi uraditi i moždani natriuretski peptid (BNP). Kada je riječ o radiološkom pregledu, najčešće se rade radiografija pluća, a potom i ultrazvučni pregled stomaka i srca, dok je kod sumnje na vensku trombozu neophodno uraditi kolor dopler ehoangiografiju vena.
Kako se liječe edemi, a šta podrazumijeva prevencija?
– Najprije bi trebalo tretirati osnovno oboljenje koje je i dovelo do pojave edema. Paralelno, pacijentima se savjetuje smanjen unos soli u ishrani, s obzirom na to da povećan unos soli pogoršava edeme. Takođe, preporučuje se terapija diureticima, ali kako ona može da dovede do brojnih neželjenih efekata neophodno je sprovoditi isključivo pod ljekarskom kontrolom. Ponekad će ljekar preporučiti primjenu elastičnih zavoja ili čarapa, a svim pacijentima nefrolog će savjetovati podizanje nogu iznad nivoa srca tri do četiri puta dnevno u trajanju od po najmanje pola sata. Edemi koji se javljaju kod trudnica, tokom menstrualnog ciklusa i edemi koji nastaju poslije dužih putovanja ne zahtijevaju nikakav poseban tretman, jer se brzo povlače sami od sebe. Kada je riječ o prevenciji, savjet je uvijek da se trudite da živite zdravo: da budete fizički aktivni, da jačate imunitet, a prije svega da vodite računa o kvalitetnom odmoru i hrani koju jedete. Povrće i voće trebalo bi da ima primat u odnosu na žitarice, meso, mliječne proizvode i slatkiše, a čista voda, biljni čajevi i prirodni sokovi prioritet u odnosu na gazirane napitke, alkohol i kafu. Naše tijelo sve pamti, od trenutka rođenja, i to nikada ne bi trebalo da zaboravimo.Snežana Moldovan
Oprez sa laksativima i diureticima
Neozbiljan pristup očuvanju zdravlja u najranijoj mladosti tokom života može da izazove niz komplikacija i inicira pojavu bolesti. Tome u prilog ide i činjenica da nekontrolisana upotreba laksativnih sredstava i ljekova za izbacivanje tečnosti „na svoju ruku”, bez prethodne konsultacije sa stručnjakom, može da rezultuje pojavom idiopatskih edema kada tijelo pošalje prve naznake završetka reproduktivnog perioda.
– Idiopatski edem najčešće se javlja kod žena u predmenopauzi, i može da bude udružen sa dijabetesom, gojaznošću i emocionalnim poremećajima poput neuroze i depresije – ističe dr Kozomara. – Praksa je pokazala da se idiopatski edemi generalizovanog tipa uglavnom javljaju kod žena koje su tokom života držale iscrpljujuće dijete i koristile laksative i diuretike kako bi smanjile tjelesnu težinu. Dugotrajna upotreba diuretika dovodi do posljedičnog zadržavanja tečnosti i soli u organizmu, kao i do smanjenja volumena tečnosti u cirkulaciji i smanjenja koncentracije kalijuma, što može da izazove razvoj hronične bubrežne slabosti.