-
Šefica Radne grupe za Poglavlje 17 – Ekonomska i monetarna unija Milica Kilibarda kazala je da je Evropska komisija (EK) insistirala na izmjenu Ustava i da u dosadašnjoj fazi pregovora taj zahtjev predstavlja izazov, ali da nije specifičan samo za Crnu Goru, već je ta obaveza bila utvrđena i za Hrvatsku.
Kilibarda je istakla da je opredijeljenost Evropske unije (EU) i Crne Gore po pitanju korišćenja eura kao zakonskog sredstava plaćanja jasna, kao što je izvjesno da će se okvir za njegovo uvođenje izmijeniti.
Kilibarda je istakla da je teško precizirati kada će Poglavlje 17 biti zatvoreno i podsjetila da je za to neophodno ispunjavanje pet utvrđenih mjerila.
– Kako kriterijum za jedno mjerilo nije jasno utvrđen, a rješenje koje se odnosi na način uvođenja eura će EU izraditi tokom pregovora, teško je precizirati kada će poglavlje biti zatvoreno – rekla je Kilibarda agenciji Mina.
Dodala je da se u svim dokumentima Evropske komisije (EK) u vezi sa Poglavljem 17 ističe specifičnost Crne Gore po pitanju korišćenja eura, koji se od 2002. godine koristi kao zvanično sredstvo plaćanja.
– EK uvijek naglašava da se korišćenje eura u Crnoj Gori u potpunosti razlikuje od članstva u eurozoni. Takođe, u svim dokumentima se navodi da Crna Gora želi da zadrži euro kao zakonsko sredstvo plaćanja, ali da razumije da pristupanje EU ne podrazumijeva i automatsko pristupanje eurozoni i Eurosistemu – kazala je Kilibarda.
Dodala je da je prilikom otvaranja Poglavlja 17 na međuvladinoj konferenciji za pristupanje u junu, komesar za proširenje i politiku susjedstva, Johanes Han, rekao da će EU tokom pregovora utvrditi način primjene postojećeg okvira za uvođenje eura u slučaju Crne Gore.
On je kazao da bi Crna Gora, nakon pristupanja EU, mogla da nastavi da koristi euro, pod uslovom da se time ne ugrozi njena ekonomska stabilnost i konkurentnost.
– Isti uslov za zadržavanje eura naveden je i u pregovaračkoj poziciji EK za Poglavlje 17. Takođe, u poziciji je navedeno da prije privremenog zatvaranja tog poglavlja, EU treba da utvrdi kako da primijeni okvir za usvajanje eura u specifičnom slučaju Crne Gore. Dodatno, kao mjerilo za zatvaranje Poglavlja 17 postavljeno je da se Crna Gora saglasila sa rješenjem koje je uradila EU u pogledu načina primjene evropskog okvira za usvajanje eura – navela je Kilibarda.
Dodala je da će, s obzirom na opredijeljenost Crne Gore da zadrži euro kao valutu, među ključnim izazovima za zatvaranje Poglavlja 17 biti rješenje koje će se odnositi na način njegovog uvođenja, koji EU još nije utvrdila.
Dodala je i da je do pristupanja Crne Gore EU, potrebno u potpunosti razviti i primijeniti statistički standard ESA2010, što je istovremeno i izazov za Poglavlje 18 – Statistika.
Kilibarda je podsjetila da je kao jedno od mjerila za zatvaranje Poglavlja 17 utvrđeno ispunjenje kriterijuma postojanja funkcionalne tržišne ekonomije.
– Upravo prihvatanje obaveze obezbjeđenja funkcionalne tržišne ekonomije podrazumijeva rad na postizanju već prihvaćenih ciljeva ekonomske i monetarne unije, koji se odnose na stabilnost cijena, kamatnih stopa i javnih finansija, kao i povećanje konkurentnosti – rekla je Kilibarda. Istakla je da će ispunjenje tog mjerila, „odnosno osiguranje da se poslovanje obavlja u tržišnim uslovima” predstavljati najveću korist za crnogorsku privredu, a samim tim i građane.
Vl.O.


Javne finansije moraju biti održive

Kilibarda je kazala i da u predstojećem periodu treba raditi na jačanju sistema javnih finansija i njihove održivosti.
– S tim ciljem sprovode se neophodne reforme u oblasti upravljanja javnim finansijama i dugom. Monetarni standardi koje Crna Gora treba da ispuni su zahtjevni, ali su u ovoj fazi pregovora preduzete značajne aktivnosti koje su pozitivno ocijenile relavantne evropske i međunarodne institucije. Crna Gora preduzima sve aktivnosti neophodne za jačanje stabilnosti javnih finansija, što doprinosi makroekonomskoj stabilnosti i povećanju konkurentnosti crnogorske privrede – kazala je Kilibarda. Dodala je da je osnovni cilj crnogorske ekonomske politike povećanje kvaliteta života građana, što podrazumijeva obezbjeđenje makroekonomske stabilnosti, prije svega fiskalne.