Izvršna direktorka nevladine organizacije Grin houm Nataša Kovačević najavila je da će NVO koje se bave zaštitom životne sredine tražiti kontrolno saslušanje ministra održivog razvoja i turizma Branimira Gvozdenovića, i direktora Agencije za zaštitu životne sredine Ervina Spahića, zbog nesavjesnog vršenja službene dužnosti, višedecenijske neodgovornosti nadležnih institucija, a koji su doveli do teškog zagađenja vazduha, ugroženog zdravlja i životne sredine na području pljevaljske opštine. Kako je ukazala u intervjuu za „Dan“, s obzirom na potpunu neozbiljnost nadležnih, koju već godinama dokazuju, insistiraće na inicijativi koju su podnijeli Vrhovnom državnom tužilaštvu u vezi sa ispitivanjem višegodišnjeg trovanja građana Pljevalja.
●Kako gledate na trenutnu situaciju po pitanju zagađenja u Pljevljima?
U Pljevljima su tridesetogodišnjim radom Termoelektrane (TE) uništeni ili veoma ugroženi svi prirodni resursi, dok su kapaciteti ekosistema ograničeni, čije posledice osjećaju sadašnje generacije Pljevljaka. Bez daljeg sprečavanja zagađenja, stradaće i buduće generacije. Najočigledniji problem u Pljevljima je svakako kvalitet vazduha iako ni drugi elementi, kao što su voda, zemljište i drugo, nijesu zaštićeni od štetnih uticaja rada Termoelektrane „Pljevlja”.
●Šta je po Vašem mišljenju glavni uzrok zagađenja?
Prema izvještajima Agencije za zaštitu životne sredine, koja veoma često selektivno objavljuje informacije o rezultatima mjerenja kvaliteta vazduha u Pljevljima, na osnovu izmjerenih vrijednosti evidentno je veliko opterećenje vazduha u opštini Pljevlja PM10 česticama, tako da je samo u poslednje tri godine broj dana sa prekoračenim maksimalno dozvoljenim koncentracijama suspendovanih čestica u 2013. godini iznosio 177 dana, 2014. godine – 184 dana i 2015 – 158 dana. Nebrojeno mnogo puta do sada ponovljena je činjenica da su individualna ložišta, termoelektrana, kotlarnice koje koriste ugalj, kao i deponija pepela i šljake glavni uzročnici zagađenja, ali nikako da se počnemo baviti kažnjavanjem nadležnih u institucijama koji ne rješavaju ovu katastrofalnu situaciju.
●Kako komentarišete odnos nadležnih prema problemu zagađenja u Pljevljima?
Odnos nadležnih prema alarmantnom i više nego zabrinjavajućem stanju u Pljevljima je ne samo ignorantski nego i dovodi građane u zabludu kroz selektivno informisanje i stavljanje ključnih činjenica u drugi plan, a to je da obaveza toplifikacije iz ugovora o gradnji EPCG i TE Pljevlja još od prije 30 godina nije realizovana, zbog čega neko mora odgovarati. Obaveza Elektroprivrede, između ostalog, bila je toplifikacija Pljevalja za šta je i ostavljen priključak na objektu prilikom izgradnje prvog bloka. Međutim, i nakon 30 godina rada i oko 40 miliona tona uglja koje je Termoelektrana sagorela, taj projekat nije realizovan. Sada, za potrebe izgradnje novog bloka i aktuelizovane priče o zagađenosti Pljevalja opet se priča o projektu toplifikacije, kao jednom od rješenja zagađenosti Pljevalja. Iako predstavljen kao jedino rješenje za problem zagađenosti Pljevalja i u slučaju izgradnje drugog bloka, projekat toplifikacije jasno je definisan nacrtom detaljnog prostornog plana, zbog čega je i više nego očigledno da nadležne institucije nemaju namjeru da se detaljno bave problemom Pljevljaka.
●Do sada niko nije odgovarao zbog narušavanja zdravlja ljudi i stanja životne sredine. Kako to komentarišete?
Stručne službe zdravstvenih institucija iz Pljevalja već godinama ukazuju na zabrinjavajući uticaj zagađenja na zdravlje ljudi, a naročito na porast broja respiratornih oboljenja koja su naročito izražena kod djece. I kod djece i kod odraslih u grupi respiratornih oboljenja naročito se bilježi rast opstruktivnog sindroma i astme. Podaci Higijensko-epidemiološke službe pokazuju ogroman rast bolesti sistema za disanje. Tako je udio akutnih respiratornih bolesti u ukupnom broju djece na pljevljskom području porastao sa 23 odsto u 1985. godini na 35 odsto u 1995. i 50 procenata u 2001. godini. U vanbolničkoj službi, u periodu 2008–2012. godine, registrovano je u prosjeku 237 oboljelih od raznih vrsta tumora, a od toga na karcinom grkljana, dušnika, bronhija i pluća otpada 35 oboljenja i stanja. Nažalost i ovi očigledno alarmantni podaci nijesu dovoljni nadležnim institucijama da hitno i neodložno uvedu kratkoročne mjere, kroz subvencije za cijenu struje u sezoni grijanja, kompletnu zamjenu uglja kao energenta i izmještanje svih projekata koji mogu doprinijeti daljem ugrožavanju zdravlja i okoline građana. Takođe, nijedna ozbiljna analiza nije urađena u pravcu analize uzročno-posledičnih veza između zagađenog vazduha i povećanog broja oboljelih Pljevljaka, što govori o višedecenijskom nemaru i neradu nadležnih institucija i hitnoj potrebi promjene rukovodilaca u nadležnim institucijama.
●Po Vašem mišljenju, ko je odgovoran za zagađenje u Pljevljima i ko je trebalo da podnese ostavku zbog situacije u tom gradu?
Poslednjih nekoliko dana u sredstvima javnog informisanja građani imaju priliku da slušaju najrazličitija demagoška opravdanja i isprazne odgovore nadležnih institucija u vezi sa katastrofalnim zagađenjem vazduha u Pljevljima, koje traje već tri decenije i kontinuirano ostavlja posledice na zdravlje građana. Prebacivanje odgovornosti na građane od strane onih koji su se primili svojih pozicija da bi rješavali ovaj problem i plaćeni su za to od sredstava poreskih obaveznika, otvoreno vrijeđa inteligenciju građanstva. Isti ti skreću priču na nebitne teme kao što su kvarovi na uređajima i višedecenijsko planiranje bez rezultata, bilo da je riječ o toplifikaciji koja već 30 godina nije realizovana ili o drugim ekonomski neisplativim i neslavnim projekcijama.
Presjek stanja poslije godinu od prvog građanskog zahtjeva sa građanskog okupljanja u Pljevljima 22. decembra 2014. godine je jasan. Zbog kontinuiranog dovođenja u zabludu građanstva, selektivnog izvještavanja, i nesavjesnog vršenja službene dužnosti, sistema koji ne funkcioniše već decenijama, i višedecenijske neodgovornosti nadležnih institucija, koji su doveli do teškog zagađenja vazduha, ugroženog zdravlja i životne sredine na području pljevaljske opštine, zahtijevaćemo ponovo i u saradnji sa članovima parlamenta, da se ispred Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje pokrene kontrolno saslušanje čelnika nadležnih institucija i to najmanje i u prvom redu ministra održivog razvoja i turizma Branimira Gvozdenovića, direktora Agencije za zastitu životne sredine Ervina Spahića. S obzirom na potpunu neozbiljnost nadležnih, koji su već godinama dokazali kako ozbiljno prate kvalitet vazduha, insistiraćemo na našoj inicijativi prema VDT-u.A.T.
Inspekcija samo zadovoljava formu
● Da li smatrate da su nadležne inspekcije adekvatno reagovale po pitanju zagađenosti u Pljevljima?
Da inspekcijske službe nemaju sluha ni interesa za pravovremenu i valjanu kontrolu, najbolje govori odgovor Uprave za inspekcijske poslove na inicijativu peticije kojom se traži izmještanje jednog ekološkog inspektora u Pljevlja, s obzirom na broj akcidentnih situacija. Na Peticiju koju je potpisalo 13.000 građana Uprava je odgovorila da je imajući u vidu njihove kapacitete nemoguće da ekološka inspekcija dolazi svakodnevno, već u okviru svojih nadležnosti samo sedmično, čime po mišljenju NVO zadovoljavaju samo formu.