Ujedinjene nacije (UN) procjenjuju da svaki peti radni u Crnoj Gori radi na crno, odnosno bez ugovora o radu i osiguranja, čime je uskraćen za prava koja ga sleduju iz Zakona o radu.
Vlada je na poslednjoj sjednici usvojila Izvještaj o razvoju po mjeri čovjeka „Neformalni rad od izazova do rješavanja” u kojem se navodi da je prema poslednjim istraživanjima, koja su rađena 2014. godine, petina (22,3 odsto) od ukupnog broja zaposlenih bila neformalno zaposlena, dok se za šestinu (10,3 odsto) formalno zaposlenih plaćao samo dio pripadajućih poreza i doprinosa, odnosno dio zarade im se „isplaćivao na ruke”.
– To znači da je ukupno učešće onih koji su potpuno ili djelimično neformalno radno angažovani na nivou od oko jedne trećine (32,7 odsto) ukupnog broja zaposlenih, a većina njih neformalno zaposlenih nijesu angažovani kod formalnog poslodavca – piše u izvještaju.
Poslodavci angažovanje radnika bez ugovora najčešće pravdaju slabim rezultatima u poslovanju i visokim porezima.
Približno dvije trećine neformalno zaposlenih aktivnost obavlja van preduzeća, odnosno, na poljoprivrednom imanju, kod kuće, na terenu „od vrata do vrata”, u vozilu, na ulici, pijaci ili drugim netipičnim mjestima. Rad „na crno” najprisutniji je u poljoprivredi, građevinarstvu, trgovini, ugostiteljstvu, preradi, ali i informisanju i telekomunikacijama.
– Na bazi podataka o aktivnim zaposlenim i nezaposlenim licima iz Ankete o radnoj snazi za 2014. godinu Monstata, kao i podataka dobijenih iz istraživanja o broju neformalno zaposlenih, dolazi se do zaključka da bi nepostojanje ovih radnih mjesta udvostručilo broj nezaposlenih, a samim tim i povećalo rizik od siromaštva. Iako angažman u neformalnoj ekonomiji nije poželjan način radnog angažmana pojedinaca, učešće u neformalnim aktivnostima smanjuje neaktivnost i nezaposlenost među radno aktivnim pojedincima. Ova činjenica je posebno važna budući da u okviru neregistrovanih zaposlenih u Crnoj Gori, blizu 70 odsto pojedinaca čine neregistrovani samozaposleni, što ukazuje i na razvoj sitnog preduzetništva u okviru neformalnog sektora – konstatuje se u izvještaju.
Stopa neformalne zaposlenosti je najveća među mladima od 15 do 24 godine i iznosi 34 odsto, ali i među osobama starijim od 65 godina. Dodatno, ukoliko se posmatraju samo formalno zaposleni s djelimično plaćenim porezima i doprinosima, najveće učešće ovih zaposlenih od 19 odsto je upravo u grupi mladih, odnosno zaposlenih od 15 do 24 godine.
– Stopa neformalne zaposlenosti je najviša u grupi zaposlenih koji nemaju završenu osnovnu školu ili imaju samo završenu osnovnu školu. Što je stepen obrazovanja veći, to je veći i procenat formalno zaposlenih. Sektor koji je najviše pogođen neformalnom zaposlenošću je sektor ostalih usluga, a slijede trgovina, poljoprivreda, turizam, proizvodnja i građevinarstvo – konstatuje se u izvještaju.
Nivo obrazovanja je bitna determinanta statusa na tržištu rada jer 70,9 odsto neformalno zaposlenih nema završenu osnovnu školu.
– Zaposleni koji imaju završenu samo osnovnu školu, takođe, imaju visoku vjerovatnoću da će biti angažovani kao neformalno zaposleni – navodi se u izvještaju.
Karakteristiku neformalnog sektora u Crnoj Gori čini učešće korisnika socijalnih prava, prvenstveno korisnika materijalnog obezbjeđenja porodice, u neformalnom sektoru.
– Četvrtina radno sposobnih korisnika materijalnog obezbjeđenja je u kategoriji neregistrovanih zaposlenih i koristi prednosti i neformalnog rada i socijalne sigurnosti – zaključuje se u dokumentu koji je usvojila Vlada.M.S.