Naplativi dug pravnih i fizičkih lica po osnovu poreza i doprinosa, prema podacima Poreske uprave (PU) od 25. maja, iznosi 230,2 miliona eura, saopštio je ministar finansija Raško Konjević.
– Početkom aprila, naplativi poreski dug je iznosio 161 milion i sa dugom šest državnih preduzeća iznosio je 190 miliona. Čim sam došao u Ministarstvo finansija tražio sam spisak ko duguje 190 miliona. Krajem maja dobio sam spisak poreskih dužnika koji duguju ukupno 230,2 miliona eura – rekao je Konjević juče u Skupštini odgovrajući na pitanje poslanika DF-a Veljka Vasiljevića koliki je poreski dug.
Konjević je precizirao da iznad milion eura duguju 32 poreska obveznika, a njihov ukupni dug iznosi 102,7 miliona, 29 obveznika duguje između pola miliona i milion i njihov dug je 20,3 miliona, 204 obveznika duguju između 100 hiljada i pola miliona, dok 6.694 obveznika duguju od hiljadu eura do 100 hiljada.
– Na fizička i pravna lica odnosi se 230,2 miliona duga, dok samo dug pravnih lica iznosi 201,9 miliona. Ovo je naplativi poreski dug, prema procjeni Poreske uprave. U njemu nema druga državnih organa i institucija, organa lokalne samouprave i pravnih lica u stečaju – naveo je Konjević.
Za 61 pravno lice, kojih je dug iznad pola miliona, tražio je od PU informaciju koju vrstu poreza duguju, kada je dug nastao i šta je PU radila da iskoristi zakonske mehanizme za naplatu duga.
Nabrojao je i deset najvećih poreskih dužnika koji duguju 63,1 milion eura.
– Rudnik uglja duguje 13,5 miliona, Montenegroerlajnz 12,3 miliona, Radoje Dakić 10,5, Ave Marija Koljčević sedam miliona, Vektra Montenegro 4,6 miliona, Tehnoput 4,2, Vektra Jakić 3,4, ŽICG 3,2 miliona, Plantaže 2,7 miliona, nakon što je naplaćeno 500 hiljada, i Merkur sistem 2,9 miliona – precizirao je Konjević.
Na pitanje kako će naplatiti poreski dug, odgovorio je „na svaki zakonski način”.
Vasiljević je kazao da je nenaplativi poreskih dug preko 500 miliona eura, te da dužnici ostavljaju dug od preko deset miliona eura, a potom osnivaju nove firme.
– Dug ostaje, nove firme se osnivaju, a sve na kraju plaćaju građani. Zato i imamo kamatne stope od preko 10 odsto, da bi se banke namirile jer su davale kredite takvim firmama. Za taj poreski dug smo mogli napraviti elektrane, otvoriti 25 hiljada radnih mjesta i uraditi još mnogo toga – rekao je Vasiljević.
Konjević juče nezavisnom poslaniku Mladenu Bojaniću nije dao podatke koje su firme oslobođene PDV-a prilikom nabavke roba i usluga za realizaciju projekta autoputa Bar–Boljare. Naveo je da je do sada 475 pravnih lica oslobođeno PDV-a, ali nije dao podatak za koliko novca su oslobođeni poreza, već koliko su iznosile nabavke roba i usluga.
– Nabavke roba i usluga koje su oslobođene PDV-a do sada su iznosile 58,5 miliona eura – rekao je Konjević i obećao da će do kraja sedmice Bojaniću dostaviti spisak.
Prema prethodnim podacima iz januara, ukupan iznos za koji je oslobođeno 345 pravnih lica od plaćanja PDV-a jeste 42,7 miliona eura. Taj podatak je Bojaniću dao bivši ministar finansija Radoje Žugić, ali mu nije dao imena preduzeća i iznos za koji su oslobođeni PDV-a.
D.M.
Pregovori se finalizuju
Pregovori sa češkom kompanijom Škoda Prag o gradnji drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima skoro su završeni, pri čemu se finalizuju pravna i druga dokumenta bitna za realizaciju tog projekta, saopštio je vicepremijer Vujica Lazović.
– Preliminarni rezultati studije izvodljivosti pokazuju da je projekat isplativ i da je neto vrijednost u sadašnjim uslovima pozitivna – rekao je Lazović odgovarajući na pitanje partijskog kolege Damira Šehovića (SD).
On je kazao da postoji interes da se sa A2A nastavi saradnja u Elektroprivredi.
– Početkom godine je došlo do određenog približavanja, ali još nije potpisan novi ugovor. Vlada nudi trajno partnerstvo sa A2A, ali pod uslovom da se svi razvojni projekti u oblasti energetike realizuju. Uslov je bio drugi blok TE. U konačnom, ako se ugovor ne realizuje imaju pravo na put opciju – rekao je Lazović.
Šehović je naveo da bi u slučaju odlaska A2A kapitalna dobit Vlade od partnerstva sa Italijanima bila 180 miliona.
– Akcije su prodate za 430 miliona, dok u slučaju put opcije Vlada treba da plati 250 miliona u sedam godišnjih rata – naveo je Šehović.