Za šest godina poreski dug povećan je za 291 milion eura, a zvanični podaci pokazuju da je najveći rast poreskog duga zabilježen u izbornim godinama. Iako su se kadrovi u Poreskoj upravi često mijenjali, poreski dug je u konstatnom rastu, a najveći rast zabilježen je u 2014. godini kada su se održavali lokalni izbori u većini opština i kada je u odnosu na 2013. godinu porastao za preko 100 miliona eura.
Od 2010. godine Poreska uprava je promijenila tri direktora.
Nakon odlaska Mirjane Pešalj 2010. godine, kada je poreski dug bio 296,4 miliona eura, na čelu PU došao je Dejan Marinović. On je na tu funkciju izabran u februaru 2011. godine, a na kraju te godine poreski dug je bio znatno veći u odnosu na prethodnu i iznosio je čak 370,4 miliona eura. Naredne godine, kada su se u Crnoj Gori održavali parlamentarni izbori, dug je porastao za preko 70 miliona, pa je na kraju 2012. godine bio skoro 442 miliona eura. Već početkom 2013. godine Marinović podnosi ostavku, a na čelo PU dolazi Milan Lakićević. Na kraju 2013. godine poreski dug iznosio je 450,2 miliona eura. Rekordan rast poreskog duga zabilježen je 2014. godine kada je on porastao za čak 100 miliona, pa je prema podacima Državne revizorske institucije bio 551,9 miliona eura. Sredinom 2015. godine Lakićević je podnio ostavku na funkciju direktora PU, a u oktobru te godine na njegovo mjesto dolazi Miomir M. Mugoša. U oktobru prošle godine poreski dug iznosio je 541,5 miliona eura, dok je u istom periodu ove godine iznosio 585,4 miliona eura.
Najveći poreski dužnici, kako pokazuju i crne liste Poreske uprave, uglavnom su državne kompanije koje su dobile najviše državnih pomoći i garancija, ali i investitori koji su bliski aktuelnoj vlasti.
Tako je već godinama među najvećim poreskim dužnicima investitor Dragan Brković čije kompanije duguju preko deset miliona eura, zatim Duško Knežević, i premijerov rođak Milovan Maksimović. Među državnim kompanijama koje ne plaćaju poreze i doprinose na lična primanja najneodgovorniji su u pljevaljskom Rudniku uglja sa preko 15 miliona eura duga, zatim nacionalni prevoznik Montenegroerlajnz sa dugom od preko 12 miliona, kao i tri željezničke kompanije koje duguju zajedno preko sedam miliona.
Funkcionera Građanskog pokreta URA Miloša Konatara ne iznenađuje činjenica da poreski dug najviše raste u izbornim godinama, imajući u vidu da tako vladajuća partija i opstaje ovoliko godina.
– Onima koji pomažu za kampanju dozvoljeno je gomilanje poreskog duga i zato sada imamo ovakvo stanje. Naravno, sve je to na štetu građana, ali aktuelnu vlast to nikada nije zanimalo, niti će – objasnio je Konatar.
Prema riječima predstavnika SDP-a Čedomira Radičevića, poreski dužnici su imali veliku podršku određenih ljudi iz vlasti i zato se gomilao poreski dug, naročito u izbornim godinama.
– Privredni subjekti sa najvećim poreskim dugom su opštine, državne kompanije i privilegovane privatne kompanije. Nastanak visokog poreskog duga nije moguć ako ne postoji blagonaklonost nadležnih institucija. U strukturi poreskog duga koji se praktično vodi nenaplativim, a to je oko 500 miliona eura, nalaze se privatne kompanije koje su permanentno izvlačile kapital do ulaska u stečaj – ocjenio je Radičević.
B.Ma.
Još se ne zna kad kreće obračun sa dužnicima
Da bi se krenulo sa što efikasnijom naplatom poreskog duga, od čega je svega 236 miliona naplativo, neophodna je reforma poreskog sistema, odnosno formiranje sektora poreske policije na koji se čeka već godinama. Iako je Vlada donijela uredbu za formiranje poreske policije 2014. godine, to se još nije desilo. Bivši ministar finansija Radoje Žugić prije pola godine je za direktora policije izabrao Miodraga Martinovića, ali je odmah nakon toga tražio ukidanje tog resora. Sada formiranje poreske policije zavisi od novoizabranog ministra finansija Darka Radunovića. Nadležnosti poreske policije su doprinos naplati poreskog duga, borba protiv sive ekonomije, protiv utajivača poreza i slično.