Elektroprivreda (EPCG) i Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) još nijesu regulisali višemilionske obaveze, koje su nastale 2013. godine zbog krađe struje za Kombinat aluminijuma (KAP). Ova dva energetska subjekta imala su obavezu, shodno Zakonu o budžetu, da regulišu višemilionska potraživanja, ali to nijesu uradili.
Razlika u potraživanjima između dvije kompanije iznosi 700 hiljada eura, jer CGES potražuje 8,8 miliona po osnovu korišćenja G komponente, a EPCG 8,1 milion eura zbog angažovanja sistemske rezerve početkom 2013. godine. Iz Elektroprivrede su nam kazali da se zbog predmetnih potraživanja vode sudski procesi pred Privrednim sudom, te da zbog toga nijesu regulisali obaveze sa CGES-om, iako je za to postojala mogućnost shodno Zakonu o budžetu.
– Čekamo sudske odluke – naveli su iz EPCG.
IZ CGES-a nijesu htjeli da odgovore „Danu” na pitanja u vezi sa ovim problemom, dok su nam iz Ministarstva ekonomije naveli da se oni ne bave regulisanjem obaveza između dva državna subjekta.
Prije usvajanja Zakona o budžetu u Skupštini krajem prošle godine, funkcioner SDP-a Džavid Šabović je tražio da se ukine član 18 kojim je propisano prebijanje dugova dvije kompanije na teret građana. Ukidanje člana 18 zahtijevao je kako se ne bi 700 hiljada prevalilo na građane. Prije toga, pokušao je da preciznije uredi taj član i odredi kako da EPCG i CGES regulišu obaveze, ali u tome, kako je naveo, nije imao pomoć predstavnika kompanija, niti Ministarstva ekonomije.
– Prije godinu sam ukazivao da to ne treba da bude sastavni dio Zakona o budžetu, ali sam dobio uvjeravanja od predstavnika Vlade da će se sve regulisati kako treba. Ovo je samo još jedan u nizu primjera da je jedno na papiru, a drugo u praksi – rekao je Šabović za „Dan” i dodao da je najveći problem 700 hiljada razlike u dugovanjima.
– Posao, koji je predviđen Zakonom o budžetu, nije završen do kraja. To ukazuje na osnovanu sumnju da je neko 700 hiljada eura stavio sebi u džep. I tada sam ukazivao da poluzavršeni poslovi ostavljaju prostor za razne mahinacije, a sada nakon što obaveze nijesu regulisane, mogu reći da postoji osnovana sumnja da te pare nijesu otišle gdje treba, već da ih je neko stavio u svoj džep – istakao je Šabović.
Koordinatorka istraživačkog centra MANS-a Ines Mrdović navela je da javnost nema dovoljno informacija u vezi sa tim pitanjem, a s obzirom na kontinuiranu netransparentnost Vlade i energetskih kompanija, koje sva značajnija pitanja rješavaju „iza zatvorenih vrata”, ne treba biti iznenađen ukoliko se u nekom trenutku objavi da su međusobna potraživanja EPCG i CGES-a prebijena na teret državne kase.
– Do kraja godine je nepun mjesec, a ranija iskustva u vezi sa državnim budžetom pokazuju da se upravo u decembru završavaju brojni problematični aranžmani – kazala je Mrdovićeva.
Podsjetila je da je MANS i ranije ukazivao na problematičnost vladinog rješenja kojim međusobna potraživanja energetskih kompanija, planira da prebije na teret građana, odnosno da po ko zna koji put zahvati iz državne kase i tako pokrije obaveze nastale zbog struje isporučene KAP-u.
D.M.
Kriva metodologija
Direktan krivac za problem koji je nastao u vezi sa strujom za KAP je Regulatorna agencija za energetiku (RAE), odnosno njene metodologije iz 2011. godine, koje direktno favorizuju energetske kompanije na teret potrošača, kazala je Mrdovićeva.
– Metodologija RAE je CGES-u garantovala odgovarajući regulatorni prihod na bazi projekcije da će KAP raditi punim kapacitetima, ali je KAP u međuvremenu prepolovio svoju proizvodnju i onda je to značilo manje prihoda za CGES po osnovu prenosa struje, pa je RAE taj teret prebacila na EPCG uvodeći posebnu naknadu, a u međuvremenu je Vlada odlučila da prebije ta potraživanja. Suštinski, potraživanja bi platili ili građani preko računa za struju, ili će biti manjak u državnoj kasi. Dakle, građani su ti koji na kraju za sve ispaštaju u ovoj državi, u kojoj, nažalost, izostaje bilo kakva odgovornost onih koji donose odluke na štetu javnog interesa, odnosno svih nas poreskih obveznika – objasnila je Mrdovićeva.