Za finansiranje izdataka po osnovu prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja u 2017. godini iz opštih prihoda državnog budžeta izdvojeno je 102,15 miliona eura ili 25,1 odsto, kazali su za „Dan” iz Fonda PIO i naveli da toliko iznosi njihov deficit. Fond se, kako su pojasnili, dominantno finansira iz izvornih, odnosno namjenskih prihoda koje čine prihodi od doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje i ostali izvorni prihodi, dok se nedostajuća sredstva obezbjeđuju iz opštih prihoda budžeta.
Budžet Fonda PIO za ovu godinu iznosi 432,2 miliona eura i povećan je za 14,5 miliona eura.
– Nedostajuća sredstva za finansiranje izdataka Fonda PIO u 2018. godini, koja će se obezbjeđivati iz opštih prihoda budžeta, odnosno deficit Fonda, projektovan je na oko 30 odsto – naveli su iz institucije na čijem je čelu Dušan Perović.
To bi značilo da će deficit biti oko 110 miliona eura, što je nekoliko miliona više nego prošle godine.
Na pitanje koliko će penzije biti uvećane zbog većeg budžeta za 14,5 miliona ili 3,53 odsto, iz Fonda nam nisu mogli precizno odgovoriti.
– Povećanje budžeta Fonda je u određenoj mjeri rezultat očekivanog rasta broja penzionera, a u najvećoj mjeri usklađivanja penzija, shodno zakonu o PIO. Statistički podaci na osnovu kojih se, shodno zakonom propisanoj metodologiji, vrši usklađivanje penzija biće poznati do kraja januara ove godine – naveli su iz Fonda.
Prema njihovim projekcijama, u 2018. godini se očekuje rast broja penzionera za 1.800.
– Strukturu penzionera prema pravnim osnovama za ostvarivanje prava na penziju nije moguće predvidjeti, ali se sa velikom vjerovatnoćom može reći da će određeni broj osiguranika ostvariti parvo na penziju po nekom od povoljnijih uslova za penzionisanje koji su Zakonom o PIO propisani – kazali su oni.
Da bi Fond bio održiv, odnosno da ne bi primao pomoć od države, optimalno je da na jednog penzionera ide pet zaposlenih, a minimalno je da ih ide troje.
– Podatak o odnosu broja radnika i penzionera, odnosno broja uplatioca doprinosa i korisnika prava koji se iz tih doprinosa finansiraju, veoma je važan za održivost penzionog sistema, koji se bazira na tekućem finansiranju. Odnos zavisnosti, kojom se prikazuje odnos zaposlenih i penzionera, trenutno iznosi 1:1,64, što znači da za isplatu penzije jednog penzionera 1,64 zaposlenih uplaćuje doprinose. Iako se smatra da je optimalan odnos jedan naprema pet, a minimalan jedan naprema tri, ove odnose je teško postići čak i u ekonomski najrazvijenijim zemljama Evrope. Pored demografskih promjena smislu starenja stanovništva, razlog za navedeno su i u otežane ekonomske prilike. Zbog toga se dio sredstava za isplatu penzija obezbjeđuje i iz budžeta – zaključili su iz Fonda.
D.M.
Reforme sputavaju izmjene zakona
Svjetska banka je nedavno dala određene preporuke Fondu PIO, koje se tiču stopiranja privremenog penzionisanja. Iz Fonda su naveli da aktivno učestvuju i podržavaju aktivnosti koje se sprovode na ovom planu i smatraju da će one doprinijeti pravičnosti i održivosti, odnosno smanjenju deficita penzijskog sistema.
– Reforma penzionog sistema generacijske solidarnosti u Crnoj Gori izvršena je Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji je stupio na snagu 1. januara 2004. godine, a nastavak reforme izmjenama zakona iz 2010. godine. Cilj obje reforme bio je produžavanje radnog vijeka radno sposobnog stanovništva, sprečavanje ranog izlaska sa tržišta rada i ulaska u penzioni sistem, kao i kreiranje sistema koji će obezbjeđivati siguran, održiv i adekvatan prihod u starosti. Međutim, efekti obje reforme penzijskog sistema su značajno umanjeni zbog uvođenja povoljnijih uslova za penzionisanje, među kojima su i osiguranici koji rade na radnim mjestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem. Vlada je prepoznala ovaj problem i u tom smislu angažovala eksperte Svjetske banke koji su izvršili detaljnu analizu penzijskog sistema i dali određene preporuke koje će, u daljem postupku, biti razmatrane i usaglašavane u cilju njihove implementacije u zakonska rješenja – naveli su iz Fonda.
Precizirali su da je u poslednjih deset godina Zakon o PIO mijenjan osam puta. Nakon izmjena određene grupe zaposlenih su sticale pravo za odlazak u prijevremenu penziju.