-PRIREDIO: MILADIN VELjKOVIĆ

Paskal je lucidno uočio i utvrdio ograničenost tadašnjeg mehanističkog pristupa svijetu objektivne stvarnosti. Bez obzira na svu neobičnu i komplikovanu sferu međusobno povezanih i ispreplijetanih mehaničkih principa, pravila i zakona, oni ni u kom slučaju ne mogu iscrpsti i obuhvatiti beskonačni svijet sa njegovom uzvišenom i nedokučnom suštanstvenom egzistencijom. Objektivni svijet se tim putem, metodom čisto egzaktnog i eksperimentalnog ispitivanja, ne može do kraja shvatiti, dokučiti i protumačiti. Još manje se tom racionalnom i „hladnom” metodom može dospjeti do najdublje suštine i smisla čovjeka kao samosvjesne jedinke, kao individue koja je jedinstvena i neponovljiva.

Paskal je, dakle, bio svjestan značaja i veličine ljudske duhovne sfere, čovjekove misaone suštine koja ga uzvisuje nad čitavom ostalom „mehanističkom” prirodom. Međutim, ni ta i takva misao, ako je ispoljena u obliku racionalnih principa i diskurzivne povezanosti, ne može obuhvatiti niti iscrpsti i objasniti svijet kao cjelinu, njegov totalitet i kontinuitet. U tom smislu treba koristiti principijelno drugačiju, bolju i za čovjeka mnogo efikasniju, bližu i intimniju metodu. O tome Paskal često i veoma minuciozno razmišlja i govori, ali nije izgradio cjelovit i međusobno povezani filozofski sistem. Svoje najdublje misli, shvatanja i saznanja, iznosio je u kraćim opservacijama i konstatacijama, odnosno efektnim mislima, sentencijama, kojima britko ukazuje na suštinu svojih stavova i pogleda. Bio je briljantan u načinu jezgrovitog i lapidarnog iznošenja svojih misli i stanovišta. Nije bio isključiv, posebno kada je bila u pitanju primjena dviju metoda – racionalne i logike srca. Ove dvije metode, metoda razuma i metoda srca, obrazlaže Paskal, predstavljaju dva posebna načina promišljanja i obuhvatanja stvarnosti. Prva je usmjerena na ispitivanje svijeta objektivne istine, dok je druga usmjerena na pronicanje u suštinsku sveobuhvatnost subjektivnog svijeta i smisla ljudskog postojanja. Uporavo u ovom drugom pogledu, u načinu da se pronikne u sopstveni, neponovljivi i neshvatljivi svijet intimne sopstvenosti, logika srca pokazuje svu snagu, efikasnost i vjerodostojnost. Stoga postoje dvije vrste razloga i puteva njihovog ispitivanja, osmišljavanja i prihvatanja. S tim u vezi je Paskal izgradio originalni pogled koji je umnogome iskoračio iz svoga doba, vremena XVII stoljeća, i ukazao na mogućnost drugačijeg načina filozofiranja i razmatranja objektivne i subjektivne egzistencije.

Ključno pitanje čovjekovog postojanja predstavlja osmišljavanje ograničenosti njegove ovozemaljske egzistencije. Smrtnost i prolaznost su neumoljive i neprikosnovene istine, koje su sastavni dio svakog čovjekovog pokušaja da se uzvisi ili da nadvisi svijet i vasionu kao cjelinu. Iz tog okvira se ne može izaći, pa se čovjek mora kretati u skučenim granicama svoje postojanosti. U tom smislu i u okviru skučenosti javljaju se neumitne, vječite i nerješive dileme kojima je Paskal bio preokupiran i o kojima je razmišljao tokom posljednjih godina svoga kratkotrajnog života. Uvidio je da se u odnosu na tu, za čovjeka suštastvenu problematiku, javljaju pitanja nalaženja nekog polaznog, trajnog i evidentnog principa kojemu je, na primjer, njegov prethodnik i unekoliko uzor Dekart, posvetio veliku pažnju. Dekart je tu polaznu, uporišnu tačku našao u stavu Cogito ergo sum (Mislim, dakle postojim), ali to nije zadovoljavalo Paskala. Uvidio je da se svi racionalni, polazni principi, zapravo, zasnivaju na određenim nedovoljno očiglednim i nedovoljno evidentnim postavkama, koje se u krajnjoj liniji svode na izvjesna nepouzdana polazišta. Stoga je Paskal svoj polazni stav, svoju temeljnu postavku, formulisao u obliku maksime Credo ergo sum (Verujem, dakle jesam), pri čemu on odatle ne razvija konzistentan i cjelovit filozofski sistem kao što je to uradio Dekart. Naprotiv, Paskal je čak, sa potcjenjivanjem i unekoliko omalovažavanjem govorio o filozofiji, imajući u vidu sistematsku i diskurzivno povezanu filozofiju, kao cjeloviti pogled na svijet i život.


(Nastaviće se)

---