Mladi umjetnici Nikšića, na inicijativu Kulturnog centra (KC) „Punkt“, reanimirali su nikšićki Dom vojske, objekat koji je do prije deset godina bio jedan od kulturnih centara grada. Ruinirano zdanje, čija će rekonstrukcija pod pokroviteljstvom Ministarstva nauke početi uskoro za potrebe Inovaciono - preduzetničkog centra „Tehnopolis“, nikšićki stvaraoci pretvorili su u veliku galeriju, napravivši pri tom svojevrsni omaž zamrloj kulturi. Hodnici gornjeg sprata Doma postali su ulice sa nazivima „Trg uspomena“, te „Ulica zaboravljenih umjetnika“. Jednu od prostorija, iznad čijih vrata je neimenovani posjetilac ostavio grafit „psihijatrija“, umjetnik David Delibašić pretvorio je u sobu sjećanja. U središtu prostorije Delibašić je skupio šut, stare cigle, djeliće prozorskih stakala urušenog Doma kao i od susjednog objekta, Doma revolucije, koji je takođe odavno u fazi propadanja. Na zidovima prostorije postavio je nekoliko svojih ranije urađenih crteža, ali i instalaciju hljeb probušen oružjem. Njegov rad nosio je naziv „Smrt socijalizmu, nasilje narodu“ što, kako je pojasnio, odgovara ambijentu i današnjoj situaciji kada je u pitanju umjetnost u gradu.
- Sve je to prava slika onoga što su nekad bile socijalne utopije, odnosno ideologije, koje su toliko dobile zalet, a onda stale i urušile se. Cjelokupan rad predstavlja skup tog srušenog sna, jedinog poslijeratnog modernizma kojeg smo imali. Poslije toga došlo je doba kulture koja se konstituiše između nasilja i egzistencije, to su one teške godine gdje nije bilo mjesta za kulturu. Učinilo mi se da bi hljeb i oružje ponajbolje to predstavili, rekao je Delibašić. Obradovla ga je inicijativa „Punkta“ da se napušteni Dom vojske makar za kratko prepusti mladim umjetnicima. Upravo tu je 1995. godine održao prvu samostalnmu izložbu.
- Ako se svi zajednički potrudimo smatram da će ovo biti kvalitetna priča i nov način da se mladi ljudi izraze, a da to nije oficijelno, sa nekim već poznatim, ustaljenim i potrošenim metodama nego da se sve dešava u ovakvim, neobičnim prostorima. Kultura da ne bude vezana samo za galerije, ili institucije kulture, već da se pojavi u čitavom gradu, istakao je Delibašić.
Za Dom vojske, koji je radio do 2005. godine, većinu Nikšićana vežu lijepe uspomene. To je bio objekat gdje su se održavale igranke, organizovale svadbe, izložbe, koncerti. Kao i Delibašića, koji je zapamtio djelić tog lijepog vremena, i druge njegove kolege imaju uspomene. Vajar Marko Petrović u jednoj od prostorija Doma postavio je scenu iz svog djetinjstva. Kao osnovac u tom objektu je nastupao sa orkestrom, kojim je rukovodila profesorica Lenka Durutović. Njegov „orkestar“ činile su figure od drveta koje podržavaju te dječačke uspomene.
- Pokušao sam u ovom prostoru, koji je dosta ruiniran, da prenesem scenu koja je nekad bila, makar unekoliko da je oživim. Ovo je jedan od većih projekata „Punkta“ i presrećan sam jer po broju posjetilaca vidim da smo pogodili pravu stvar, kazao je Petrović.
Uz Delibašića i Petrovića, svoje viđenje stanja kulture u Nikšiću iskazale su i njihove kolege Marija Vemić, Milka Delibašić, Ilija Nikčević, Marko Janjušević, Radomir Milić, Miloš Zvicer, Petar Babić i mr Zdravko Delibašić. Doc. dr Nikola Simanić predstavio se prostornim instalacijama, a brojna publika imala je priliku da odgleda i nekoliko eksperimentalnih filmova. B.Brašnjo
Rok na velikoj sceni
Prizemlje Doma bilo je rezervisano za ljubitelje muzike, a na velikoj sceni predstavili su se nikšićki bendovi „Manitu“ i „Mangrov“, kao i travnička grupa „Holografik hjuman element“ koja je prošle godine odnijela pobjedu na zaječarskoj gitarijadi.
KC „Punkt“ osnovale su nikšićke NVO „Civis diversus“ i „Tunjel“ s ciljem da pokušaju oživjeti napuštene objekte u gradu u kojima će pružati mogućnost da se izraze mladi stvaraoci iz Nikšića, Crne Gore i regiona. O korišćenju Doma sa Opštinom Nikšić potpisali su memorandum o saradnji, i u tom objektu, do početka njegove rekonstrukcije, planiraju da organizuju još aktivnosti. Uz lokalnu upravu grada, podršku su dobili od Fondacije „Ćano Koprivica“, „Jagermeistera“, „Uniproma“ i DOO „Baćović“.