Savez srpskih guslara Crne Gore, Srbije i Republike Srpske zajedno sa Institutom za srpsku kulturu Nikšić organizuju 40. Savezni festival srpskih guslara koji počinje večeras u gradu pod Trebjesom. U nikšićkom Parohijskom domu sa početkom u 19 časova biće održano polufinalno veče na kojem će se 40 guslara iz tri pomenute države takmičiti za prolazak u finale gdje će se birati najbolji srpski guslar za ovu godinu. Predsjednik Upravnog odbora Instituta za srpsku kulturu u Nikšiću prof. dr Budimir Aleksić na konferenciji za medije je istakao da će dvodnevna manifestacija biti posvećena bardu epske poezije hadži Radovanu Bećiroviću Trebješkom o čijem stvaralaštvu će u okviru festivala biti održan i naučni skup. Prof. dr Aleksić je kazao da se ove godine obilježava 30 godina od upokojenja tog stvaraoca koji je dao veliki doprinos srpskoj književnosti, a o kojeg se književna nauka ogriješila.
– Radovan je bio istinski bard našeg rodoljubivog epskog pjevanja koji je svojim stvaralačkim poduhvatom i pregnućem produžio život epskoj pjesmi i guslama, tom najomiljenijem instrumentu njegovoga naroda. U srpskoj književnosti djelovao preko šest decenija, sve do svoje smrti 1986. godine. Međutim, tu imamo jedan paradoks, o njegovom stvaralaštvu izuzetno se malo pisalo, rekao je prof. dr Aleksić.
Svojevremeno je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, rekao je Aleksić, za Bećirovića kazao da je to pjesnik koji je svojim stihovima ušao u svaku crnogorsku, bosansku i hercegovačku kuću i kolibu. Ipak, o njemu su ponajviše pisali stranci poput, kazao je Aleksić, Matije Murkova i Borisa Nikolajeviča Putilova, ruskog istraživača koji je napisao knjigu „Junački ep Crnogoraca”.
– Osim usputnih ocjena od strane nekoliko naših istaknutih književnih kritičara i istraživača, Bećirović do danas nije dobio jednu pouzdaniju i cjelovitiju književno-kritičku ocjenu i naučnu valorizaciju. I to je bio motiv zašto smo se mi odlučili da pozovemo stručnjake, ne samo iz oblasti nauke o književosti, nego iz svih društvenih, humanističkih nauka koji će se na jedan stručan i kompetentan način pozabaviti stvaralaštvom Radovana Bećirovića Trebješkog, istakao je prof. dr Aleksić.
Naučni skup „Stavaralački fenomen Radovan Bećirović Trebješki” biće održan sjutra, 15. oktobra, u Parohijskom domu od 12 časova. Pored mitropolita Amfilohija i vladike Joanikija uz čiji blagoslov se i organizuje festival, o Bećiroviću će govoriti akademik Ljubomir Zuković, prof. dr Vukašin Baćović, protojerej-stavrofor Gojko Perović, prof. dr Radmilo Marojević, prof. dr Ljubomir Milutinović, prof. dr Savo Marković, doc.dr Mihailo Šćepanović, mr Momčilo Golijanin, Budo Simonović, Budimir Dubak, Predrag Vukić i prof. dr Aleksić.
Naučnom skupu će prethoditi zaupokojena arhijerejska liturgija sa parastosom koju će u 8 časova u nikšićkoj Sabornoj crkvi služiti mitropolit Amfilohije i episkop budimljansko-nikšićki Joanikije sa sveštenstvom.B.B.
U finalu 20 guslara
Predsjednik Saveza srpskih guslara Crne Gore, Srbije i Republike Srpske Rajo Vojinović na koferenciji za medije istakao da će u polufinalnoj večeri učestvovati po deset guslara iz svake pomenute države i deset prvih sa prethodnog festivala koji je održan pošle godine u Gacku.
– Stručni žiri na polufinalnoj večeri odabraće 20 guslara koji će učestvovati u finalu sjutra uveče. Takmičiće se za prva tri mjesta, zvanje najboljeg guslara u srpskom narodu, a biće proglašena i najbolja guslarska društva, rekao je Vojinović.
On je ponovio da su organizatori manifestacije u Nikšiću imali problema vezano za prostor gdje će se održati, o čemu je „Dan” već pisao. Tražili su da na komercijalnoj osnovi iznajme salu Nikšićkog pozorišta, jer očekuju veliki broj posjetilaca.
- Jednostavno gradski oci to nisu dozvolili. Obrazloženja koja su oni nama dali su toliko neuvjerljiva i toliko smiješna da ih ne vrijedi komentarisati, kazao je, između ostalog, Vojinović.
Za polufinalno i finalno veče naplaćivaće se ulaznice čija je cijena tri eura, ali ne i za naučni skup na kojem mogu prisustvovati svi koji žele da čuju izlaganja o Radovanu Bećiroviću Trebješkom.