Koncert na kojem nam se po prvi put predstavio mađarsko-ruski violinista Graf Murža i srpski perkusionista Srđan Palačković pamtiće se dugo.
Najprije je naša publika imala privilegiju da čuje izuzetnu interpretaciju Bramsovog Koncerta za violinu i orkestar. Graf Murža je svirajući ovo veoma zahtjevno djelo naprosto briljirao, a naš Crnogorski simfonijski orkestar pratio ga je u stopu. Na kraju, sasvim razumljivo višeminutni aplauzi i bis na kojem smo imali priliku da čujemo Paganinija.
Murža, koji se školovao u Moskvi i Londonu, i koji se smatra jednim od najtalentovanijih violinista svoje generacije, bio je veoma zadovoljan svojim prvim koncertom u Crnoj Gori.
Uživali su i solista i publika. A, kako je istakao Murža, to i jeste cilj kojem teži, jer...
- Važno je da zajedno uživamo, da se smijemo. Potrebno je da sa publikom dijelim zadovoljstvo – kazao je on.
Veoma mu se dopao naš orkestar, za koji je ocijenio da je pun ljubavi za muziku.
- Odmah sam primjetio da veoma vole muziku, da im ona nije samo posao nego mnogo više. To je najvažnije za jedan orkestar – ocijenio je on.
Muzičar koji je osvojio najvažnija takmičenja za violinu, koji pored solističke ganja i kamernu karijeru i koji je nastupio sa najprestižnijim orkestrima na svijetu kaže da je za muzičara veoma bitno obrazovanje. Takođe, mora se biti u potpunosti posvećen muzici, smatra on.
- Ako želite da budete vrhunski izvođač ne možete da živite van klasične muzike. Zato što je klasika veoma kompleksna i zahtjeva i traži da joj se posvetite. U klasičnoj muzici možete pronaći sva osjećanja. Klasiku svako razumije – poručio je on.
Graf Murža je izrazio nadu da će opet nastupiti u Crnoj Gori, jer, kako je naglasio sviđa mi se kod nas i uživao je u nastupu. Jedan od razloga što mu se dopao preksinoćni koncert u CNP-u je i dirigent Grigorij Krasko, kojeg je slušao još kao veoma mlad. Kako ističe, riječ je o „prirodnom umjetniku i muzičar ogromnog iskustva, koji je dostigao izuzetno visok nivo kao vilionista”.
Drugi dio koncerta pripao je poznatom perkusionisti Srđanu Palačkoviću, koga već godinama gledamo i slušamo kao dio Crnogorskog simfonijskog orkestra. Svirajući na marimbi najprije nam je izveo kompoziciju „Priče iz središta zemlje” Nebojše Jovana Živkovića, a zatim i na bis djelo „Losa” Emanuela Sežena, francuskog kompozitora i eprkisionistu. Najpopularnije djelo za marimbu, kako nam je rekao Palačković, rado svira, u što se uvjerila i naša publika.
- Perkusije su moja ljibav od djetinjstva. Htio sam samo to da sviram. Privukli su me bubnjevi, tresao sam prašinu po kući, a prvi instrument sam kupio tek pošto sam završio akademiju. Život sam posvetio udaraljkama i poslije porodice najviše volim da sviram. Naravno, ja sam prvenstveno orkestarski muzičar, još kao srednjoškolac sam počeo u Beogradskoj filharmoni u kojoj sam svirao do 2009, kada sam prešao na Fakultet muzičkih umjetnosti – kazao je on.
Palačković pored orkestra i dua „Beogradski perkusionisti” ulaže veliku energiju u pedagoški rad. Želim da se udaraljke popularizuju i daje svoj doprinos tom cilju gdje god može. Zato je prije šest godina osnovao internacionalno takmičenje u Beogradu na koje dolaze mladi perkusionisti iz cijelog regiona kao i iz Crne Gore. Na popularizaciji udaraljki kod nas posebno ističe kolege Miloša Mićunovića i Slobodana Jovićevića. Škole u Nikšiću i Tivtu uvrstile su udaraljke u svoju nastavu tako da je krenulo sve u dobrom pravcu.
- Ja sam tu da podijelim svoje znanje. Postiji potencijal i postoje ljudi koji žele da rade taj pionirski posao. Ulaganje u djecu je najbitnija stvar. Perkusije imaju budućnost – poručio je Srđan Palačković.
Tačku na lijepo muzičko veče stavio je Crnogorski simfonijski orkestar izvodeći simfonijsku poemu „Don Žuan” Riharda Štrausa. S.ĆETKOVIĆ
Zagledani u kosmos
Zanimljiv je stav Grafa Murže o savremenoj muzici i njenim autorima. Nada se da će ubuduće biti jednostavnija i harmoničnija.
- Današnji kompozitori su dobri, ali ne misle uvijek na publiku. Previše su zagledani u kosmos. Trenutno sam obuzet jednim veoma zanimljivim projektom koji radim u saradnji sa Moskovskim virtuozima. Na moju molbu jedan litvanski kompozitor radi aranžman Paganinijevog 25. Kaprićoza za gudački orkestar. Želimo da mu podarimo novi život, pa ga adaptiramo za naše vrijeme – objasnio je on.