U galeriji „ Josip Bepo Benković” otvaranjem izložbe „U susret ruskom caru – Romanovi – carsko služenje” počela je osmodnevna kulturna manifestacija „Dani ruske duhovnosti i kulture” u Herceg Novom.
Besjedom o ruskom caru Nikolaju II, mitropolit Amfilohije je ukazao na veze naroda Crne Gore i Rusije koje datiraju još iz vremena kada su Rusi oslobađali Boku i ovaj kraj od austrijske i Napoleonove vlasti.
– Važno mjesto u toj istorijskoj vertikali saradnje ima i ruski car Nikolaj II o kome govori ova izložba koja je pred nama. Ona prikazuje duhovni i moralni lik ljudi koji su se od prvog trenutka svog ovozemajskog postojanja našli u izuzetnim okolnostima posebnim društevenim položajem njihovih predaka i srodnika. Predstavnici dinastije Romanov nosili su carsku krunu Rusije više od 300 godina, tačnije od februara 1613. do marta 1917. Dali su 18 vladara, za čije je vladavine zemlja postala snažna država, dostigla svoj zenit i ujedno proživjela tragične trenutke svoje istorije – rekao je mitropolit Amfilohije na otvaranju izložbe.
Smrt carske porodice nije samo sudbina Rusije, već čitavog svijeta, rekao je vladika i dodao da buđenje sjećanja na carske mučenike nosi posebni značaj u 2018. godini kada se navršava 100 godina od tragičnog stradanja poslednjeg ruskog imperatora i njegove porodice.
– Dužni smo obilježiti tu stogodišnjicu, posebno mi u Crnoj Gori. Zato hvala organizatorima ove izložbe ljudima iz Sretenjskog manastira Moskve, studiju Ruski car, porodici Rističević i manifestaciji „Dani ruske kulture” u kojem učestvuje grad Herceg Novi izložbom koja nas je podsjetila na taj pokolj koji se desio prije jednog vijeka... Raduje me što Herceg Novi ima manifestaciju koja slavi tradicionalno prijateljstvo naša dva naroda i brojne veze – istorijske, kulturne i privredne i veze među ljudima – rekao je mitropolit.
U svojoj besjedi je podsjetio i na temelj Crkve Svete Trojice na Cetinju koji je udaren 1910. godine kada je knjaz Nikola krunisan za kralja.
– Daće Bog da se i ta crkva podigne. Taj kamen se nalazi u Mitropoliji. Tražio sam od sadašnjeg premijera da iznad Cetinjskog manastra, konačno posle 108 godina, taj kamen ugradimo u temelje novog hrama u kome će biti pohranjene one velike hrišćanske svetinje koje je prihvatio kralj Aleksandar Karađorđević, koji je posle Prvog svjetskog rata ovdje u Herceg Novom primio ruke carske generale i vojnike. Svetinje su stigle na Cetinje, dvije su u Mitropoliji, a Bogorodica Filermska je u cetinjskom muzeju. Svehrišćanske svetinje poput ruke Jovana Krstitelja i Bogorodice Filermske moraju biti smještene u hramovima, tako je bilo od Jerusalima preko Antiohije do Carigrada. Nije im mjesto u pećini iznad Vladinog doma – kazao je mitropolit Amfilohije, burno pozdravljen.
Na otvaranju „Dana ruske duhovnosti i kulture” govorio je i predsjednik opštine Herceg Novi Stevan Katić.
– Ovim „Danima...” Herceg Novi će osjetiti ljepotu i bogatstvo ruske kulture, umjetnosti jezika, istorije i duhovnosti. Mi iz Novog imamo priliku da učestvujemo u brojnim programima kojim će im se približiti nacionalna kultura i običaji Rusije. Pored naših sugrađana, siguran sam da će ova manifestacija okupiti i brojne ruske državljane koji žive u našoj zemlji i koji su njeni gosti – rekao je Katić. On je podsjetio na povezanos svetitelja Fjodora Ušakova i Petra Cetinjskog.
– Prisustvo predstavnika Ruske ambasade i delegacije grada Ribinskog sa kojim smo potpisali sporazum o saradnji, potvrda su da dobre veze uspostavljene davno još traju i unapređujemo ih na zadovoljstvo obje strane – zaključio je Katić.
Pročitano je i pozdravno obraćanje asmbasadora Rusije u Crnoj Gori Sergeja Gricaja, da je održavanje ovakvih manifestacija potvrda tradiconalno bratskih odnosa između naroda Rusije i Crne Gore.
– Bratski odnosi ne mogu da budu pokvareni poteškoćama koje se povremeno javljaju u bilateralnim odnosima – poručio je ambasador Gricaj.
U kulturno-umjetničkom programu učestvovao je crkveni hor „Sveti Sava” i solistkinje Svetlana Bubanja i Jelena Pavlović Golotva.
Z.Š.


Kultura lijek za nesporazume

Drugo veče „Dana ruske duhovnosti i kulture” u Herceg Novom obilježio je koncert folklornog asambla „Rodnik” koji radi u Italiji a u svoje redove okuplja uglavnom umjetnike iz Rusije i Ukrajine. Koncert u Dvorani „Park” imao je dva dijela. U prvom su izvedene pjesme i igre iz Rusije sa 12 numera, a po prvi put za publiku u Herceg Novom asambl je izveo staru srpsku pjesmu „O, ružo rumena”. Program je završen poznatom ukrajinskom pjesmom „Marušja”. Publika je uživala u izvrsnim plesnim koreografijama u više od dva sata programa