Srpska književnost u Prvom svjetskom ratu bila je tema ovonedjeljne tribine „Riječ” Udruženja književnika Crne Gore koja se održava u Duhovnom centru „Simeon Mirotočivi” na Nemanjinoj obali, u Podgorici.
O istorijskoj pozadini Prvog svjetskog rata govorio je književnik Veselin Rakčević.
– Srbija je napadnuta ljeta 1914. godine, a kralj Nikola je bio prisiljen da objavi rat Austrougarskoj. Plan je bio da se Srbijom ovlada za 25 dana, a za tu operaciju određen je Oskar fon Poćorek. Iznenađenje je bilo što je Srbija napadnuta preko Drine – pojasnio je Rakčević. On se osvrnuo i na Cersku i Kolubarsku bitku, na napad Bugara, albansku golgotu i patnje, kao i slavnu Mojkovačku bitku.
– Kada je u pitanju Prvi svjetski rat i srpski narod važno je reći da su živote izgubili najviše ljudi od 18 do 44 godine. Dakle, sve ono što je bilo reproduktivno uništeno je, pa je Srbija tako ostala osakaćena za 200 narednih godina – mišljenja je Rakčević.
O književnosti u Prvom svjetskom ratu govorila je pjesnikinja Milica Kralj.
-Iz ‚zemlje gde se pesmom plače, gde se plačem peva, gde se smrću živi‘, kako je o otadžbini pjevao svetobolni Milutin Bojić, sa srpskom vojskom i zbjegovima krenuli su i najznačajniji književni stvaraoci, mnogi kao redovna vojska i dobrovoljci, a neki sa narodom u izbjegličkim kolonama. U apokaliptičnim uslovima ratnog doba i nacionalna kultura, prije svega, književnost, nastajala je i živjela u specifičnim uslovima i vremenu. Njeni najistaknutiji predstavnici u svojim djelima govore o tragici i sudbini kolektiva, o tragici i sudbini koja je uslovljena istorijskim okolnostima ali i nepristajanjem na utamničenja i negve moćnih političkih sila. Srpska književnost moderne druge decenije XX vijeka u Balkanskom i Prvom svjetskom ratu, apolitičnost i kosmopolitizam modernih težnji zamjenjuje obnovljenim patriotizmom što je rezultiralo vraćanjem izvjesnih romantičarskih osobina. Toj orijentaciji podliježu svi tadašnji pisci, jer u nametnutim okolnostima istorijskog usuda, sveukupna nacionalna drama prerasta u tragične oblike zasjenjujući svojom olovnom težinom znani svijet i ustaljeni poredak – kazala je pjesnikinja Milica Kralj, urednica tribine „Riječ” UKCG.
Ona je dodala da su slavnu epopeju srpskog naroda, rodoljublje, slobodoljublje i čovjekoljublje, nezapamćenu izbjegličku golgotu živjeli i svojim djelom posvjedočili i: Vladislav Petković Dis, Milutin Bojić, Rastko Petrović, Stanislav Vinaver, Todor Manojlović, Veljko Petrović, Dragoljub Filipović, Živko Jeftić, Miodrag Borisavljević, Stevan P. Bešević, Radivoje Bojić (Milutinov brat), Svetislav Stefanović, Sibe Miličić, Vladimir Čerina, Boško Tokin, Milosav Jelić, Dragutin Mras, Ilija M. Braković, Pavle E. Jurišić, Vladimir Stanimirović, Stevan Jakovljević, Milutin Uskoković, Dragiša Vasić, Stanislav Krakov, Ivo Ćipiko, Miodrag Mihailović Svetovski, Josip Kosor, Vojislav Jovanović Marambo, Milovan Ćorić, Miodrag Vergović, Dragoslav Smiljanić, kao i Radoje Janković čija je dokumentarna priča „Proboj” iz zbirke „Dani i godine” poslužila kao predložak za film „Marš na Drinu” reditelja Žike Mitrovića.
– Pjesnici otadžbinske ljubavi, pjesmama bola i ponosa, iskazali su estetsku i etičku dimenziju trajanja i istrajavanja u jednom nesagledivom tragičnom vremenskom ponoru, nad kojim se, strepim, i dan danji naginje Srpstvo – zaključila je Kralj. Književnik i književni kritičar Perivoje Popović govorio je o najnovijim iskustvima i odnosu prema istorijskom trenutku koji je bio tema večeri.
– Kada bih razumijevao vrijeme, kada bi vrijeme mene razumijevalo, pjesmu koju bih napisao nazvao bih „Dvije ploče”... Jedna bi bila ona na Kalemegdanu na kojoj piše „Volimo Francusku kao što je ona volela nas”, a druga – druga bi bila ona u Budvi o oslobođenju. Od Dušanovog carstva, pa do 1918. godine Budva je bila u ropstvu. Danas, nakon „milosrdnog anđela”, Francuska nas više ne voli. Danas se Francuska utrkuje sa Engleskom ko će više zla nanijeti srpskom narodu. Šta se to dešava sa galskim duhom, zemljom Mopasana, Robespjera... De Gola... Možda danas Petenov duh upravlja Francuskom? Da li Srbija crnom zavjesom treba da prekrije tu tablu? - upitao je Perivoje Popović.
A.Ć.

Poetska prinošenja

Poeziju su čitali: Slobodan Milić, Andrija Markuš, Momo Milikić Konjević, Ratko Vukić, Slobodan Bećo Došljak, Radivoje Zdravković, Dušica Radović, Slavica Dedić, Nebojša Bošković, Perivoje Popović, kao i Milica Kralj.