Prije dvije večeri u prepunoj sali rezidencije Savatija Ljubibratića na Toploj, u Herceg Novom, promovisan je treći broj časopisa za kulturu „Ljetopis Banjanina i Rudina”, čiji je pokretač i izdavač Udruženje Banjana i Rudinjana „Vladika Sava Kosanović”, iz Nikšića, koji na 678 strana donosi niz zanimljivih tema i tekstova iz te oblasti.
Časopis u ovom kao i u ranija dva broja donosi tekstove najpoznatijih autora i jedan je od najinteresantnijih na srpskim prostorima. Glavni i odgovornik urednik književnik Milutin Mićović koji je na početku promocije dobio čestitke za književnu nagradu „Miodrag Ćupić” rekao je na promociji da ovaj broj donosi sadržaje iz istorije, etnologije, sakralnog nasljeđa, narodnog stvaralaštva, savremene književnosti.
– Redakcija posebnu pažnju posvećuje ličnostima iz Banjana i Rudina koje su svojim djelima zadužile našu nacionalnu kulturu, nauku, umjetnost, a time učinili dodatnu čast svom porijeklu. Koncepcijska namjera Ljetopisa je da u širokom spektru kulturno-istorijskog prostora, sabere što više autora, porijeklom iz Banjana i Rudina uvažavajući posebnost svakog autora akcentujući njegov lični doprinos u konkretnoj sferi djelovanja. Ovo je knjiga našeg nasljeđa. Ljetopis vjekova. To je veza potomaka sa precima. Ovaj naš časopis ima svoju načelno duhovnu – ideološku koncepciju, koja akcentuje narodno nasljeđe u svim oblastima života. Ta široka unutrašnja otvorenost podrazumjeva različite ideološke orijentacije s kojima se suočava naš narod u prošlosti, ali i u sadašnjosti. Stav uredništva je da treba izbjegavati ideološke isključivosti, podrazumijevajući te razlike i cijeneći lični doprinos autora, bez obzira na njegovu ideološku i političku orijentaciju. Obaveza ovog Ljetopisa je i da detaljnije i objektivnije sagledamo ulogu starohercegovačkih plemena u oslobodilačkim ustancima i bojevima vođenim u drugoj polovini 19. vijeka...– rekao je, između ostalog, Mićović.
U ovom broju više pažnje posvećeno je konkretnim istorijskim događajima, kao što su bitka na Grahovcu (jubilej 160 godina), ustancima i bojevima u Hercegovini od polovine 19. vijeka koje kulminiraju bitkom na Vučjem dolu 1876. Takođe, je posvećena pažnja važnim momentima Prvog svjetskog rata, vezanim za Banjane i dvoje Rudina.
– Vjerujem da čitaoci u ovakvim pričama mogu pronaći nešto dragocjeno, blisko, nešto svoje. Zajedno se budimo, razgovaramo, imamo svoje ljude, a ne ljude otuđene tehnologijom, pretvorene u puke potrošače i glasače. Ne želimo da naš čovjek gubi svoje ime već da ostane u svom jeziku i pamćenju – kazao je Milutin Mićović.
Pjesnikinja i filozof Višnja Kosović koja je takođe član redakcije Ljetopisa je kazala da ova zavičajna zbirka, svojevrsni zbornik radova, žanrovski, predmetno metodološki, stilski veoma neujednačen i poput skupa knjiga gdje je svaka rubrika zasebna cjelina.
– Svi autori, po mjeri svoje duhovne snage i interesovanja govore iz zavičaja, a ne o zavičaju kao zadatoj i izabranoj temi. Zavičaj nije samo prostor odakle nosimo prva sjećanja. Zavičaj je ona nepresušna pulsirajuća snaga u nama. Kad ugušimo zavičaj u sebi, postaje nam tjeskobno i nelagodno u svim predjelima i magli nam zjena na svim stazama i pod svim svjetlima svijeta – zaključila je Višnja Kosović.
U svom predstavljanju Ljetopisa član redakcije profesor Veselin Matović je naglasio da je prvi cilj časopisa ne da prostor Banjana i Rudina učini poznatim drugima, već da ovaj kraj približi ljudima sa tog prostora. Veče je vodio Željko Komnenović, predsjednik Matice Boke koja je i organizovala ovu promociju.Z.Š.