Državna komisija za nadzor nad postupkom revizije muzejskog materijala i muzejske dokumentacije JU Narodni muzej Crne Gore predstavila je na jučerašnjoj konferenciji za novinare izvještaja o radu Komisije za poslednja tri i po mjeseca.
Predsjednik državne komisije dr Aleksandar Čilikov kazao je da, nažalost, dobijeni rezultati tokom upućuju na izuzetno loše stanje muzejske dokumentacije, odnosno muzeološkog poslovanja u cjelosti.
– Moramo da naglasimo da Pravilnik o načinu – postupku i rokovima revizije muzejskog materijala nije u potpunosti i precizno utvrdio muzeološke postulate i precizirao stručne obaveze i redosled koraka za reviziju muzejskih zbirki, ali daje dobru osnovu za dalju razradu. Zato kao mogućnost za brzo i trajno rešenje svih nedoumica za reviziju muzejskih fondova predlažemo donošenje obavezujućeg Upustva za reviziju muzejskih fondova prema postojecem pravilniku – kazao je Čilikov dodavši da državna komisija stoji na raspolaganju Ministarstu kulture i Muzeju da kroz stručni i svaki drugi istraživački rad i pravnu analizu analognih akata da svoj doprinos u izradi ovog uputstva.
On je dodao da državna komisija nema mandat da razjasni mnoge dileme i definiše jasan model metodologiju rada i obavezujućih koraka revizione komisije. Ali je sasvim jasno da postojeći pravilnik, kazao je on, nije predvidio sve probleme sa kojim se susreće reviziona komisija, pa se ovaj propis kao takav mora smatrati nedovoljnim pravnim sredstvom za revizju fondova u crnogorskim muzejima.
– Kao dokaz za ovo, najbolje govori činjenica da ni jedna od brojnih revizionih komisija u Narodnom muzeju, formirana zadnjih godina, nije uspjela da svoj posao dovede do kraja. Razlog za to svakako leži i u činjenici koju su bez izuzetka saopštili svi sa kojima smo razgovarali - nema revizije muzejskih fondova bez prethodne revizije muzejske dokumentacije. I naravno nema revizije muzejskih fondova bez potpunog popisa imovine Narodnog muzeja od podruma do tavana u svim objektima – rekao je Čilikov.
Čilikov je istakao i da je još rano donositi zahljučke da li i koliko predmeta fali u zbirkama Narodnog muzeja te da u ovom momentu,„ne možemo donositi takve zaključke”.
Odgovarajući na pitanje novinara, član komisije arheolog Predrag Malbaša kazao je da je završeno 99 odsto posla kada je u pitanju Umjetnički muzej, te da je u završnici priprema izvještaja dok će za mjesec u Istorijskom muzeju početi nova revizija.
– Donijeće se novo rješenje o formiranju komisije koju treba dopuniti i nekim drugim kadrovima koja će shodno uputstu koje smo dostavili završiti svoj posao. Meni je jako žao što Vlada vjerovatno nije prihvatila i da se u muzeju izvrši popis imovine, što znači da se ide od prostorije do prostorije i da se fizički popiše sve ono što je fond i što su tehnička sredstva – kazao je Malbaša.
Direktorica Muzeja je Anastazija Miranović najavila je da će uskoro početi rekonstrukcija centralnog depoa.
– U toku je tender za izvođenje radova za saniranje prodora atmosferalija i to je ono prvo i urgentno što moramo da završimo. Trenutno čekamo odobrenje Ministarstva finansija i čim dobijemo odobrenje preći će se u realizaciju tendera, a onda i u fizičko izvođenje radova. Nakon toga će uslijediti sanacija enterijera depoa – najavila je Miranović.
Izvještaj koji ima 51 stranu sadrži i predloge Državne komisije u kojima predlaže da Ministarstvo kulture donese obavezujuće Uputstvo o reviziji muzejskog materijala i muzejske dokumentacije, da se formira nova Komisija za reviziju, zatim da Muzej uspostavi primarnu dokumentaciju prema važećem praviiniku o načinu vođenja, vrstama i sadržaju dokumentacije o muzejskom materijalu, da revizione komisije dostave podatke sa kojom su raspolagale na početku postupka kao i da se revizijom muzejskih fondova kroz formiranje novih revizionih komisija ili na drugi način obuhvate arhivski i biblioteki fond ustanove. Državna komisija je predložila i da se izmjeni rešenje o formiranju revizione komisije za Istorijski muzej, formira posebna reviziona komisija za Njegošev muzej, koja bi obavila i reviziju muzejskog materijala Njegoševe rodne kuće na Njegušima, da se formira posebna komisija za Arheološki muzej koji obuhvata Lapidarij sa stećcima i materijal prikupljen istraživanjima i otkupom, a koji ne pripada Arheološkoj zbirci Istorijskog muzeja, te da se popiše i evidentira novootkupljeni neiventarisani muzejski material, koji nije upisan u Knjigu ulaska, a otkupljen je nakon 2014. godine.
Z.PETANOVIĆ


Nezainteresovani stručnjaci

Čilikov je dodao da poseban problem koji se nameće jeste odnos stručnjaka kustosa prema zbirkama u muzejima, odnosno prema pravovremenom ažuriranju podataka i stručno-naučnoj obradi muzejskog materijala, što je jedan od najznačajnijih aspekata muzejskog rada, naveo je on.
Čilikov je naveo i da državna komisija na početku svog rada nije dobila unaprijed pripremljeni material sa informacijama o svim dosadašnjim aktivnostima po pitanju stanja, broja i revizije fondova u NMCG, pa se paralelno sa aktivnostima koje se odnose na rad revizionih komisija, radilo i na prikupljanju relevantnih informacija i dokumenata.