Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Aivo Orav pozvao je juče nadležne institucije u Crnoj Gori da prije sledećih izbora ispoštuju sve preporuke iz izvještaja OEBS–ODIHR-a. Na debati „Profesionalne i kredibilne institucije preduslov fer izbora“, koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT), on je rekao da kredibilan izborni proces ne može biti postignut samo kroz rad institucija, već mora biti utemeljen jasnom političkom voljom političara iz vlasti i opozicije.
– Povjerenje birača i kompetentno civilno društvo imaju ključnu ulogu u ovom smislu kada je riječ o vladavini prava. Institucije i članice EU prate usklađenost izbornog procesa sa standardima OEBS-a, standardima demokratskih izbora i nacionalnim zakonodavstvom. Implementacija zakonodavstva i kapacitet izborne administracije bili su stavljeni na test tokom prethodnih parlamentarnih izbora. Sudeći po poslednjem izvještaju OEBS-a, postoji još prostora da se unaprijedi cijela situacija. Snažno ohrabrujemo Crnu Goru da se prije sledećih izbora pozabavi svim preporukama koje još nijesu ispunjene, a koje su pružili OEBS i ODIHR – rekao je Orav.
Direktor CDT-a Dragan Koprivica kazao je da je analiza koju su sproveli pokazala da kvalitetna priprema i organizacija izbora u 2018. zahtijeva značajnu promjenu praksi i načina rada institucija, ali i promjene zakona koji regulišu tu oblast. Istakao je da je Agencija za sprečavanje korupcije imala težak zadatak na parlamentarnim izborima, budući da je počela sa radom samo deset mjeseci prije datuma njihovog održavanja.
– Umjesto površinske kontrole, mora se preći na dubinsku, odnosno suštinsku, koja ulazi u provjeru tačnosti podataka koje Agencija dobija od političkih subjekata i drugih obveznika zakona. Zaključci i tvrdnje Agencije u ovoj oblasti moraju biti potkrijepljeni nedvosmislenim dokazima,odnosno nalazima kontrole – naveo je Koprivica.
U CDT-u smatraju da Državnu izbornu komisiju treba postaviti kao profesionalnu i depolitizovanu instituciju, sa znatno manjim brojem članova koji se kvalifikovanom većinom biraju u Skupštini. Kad je riječ o Ministarstvu unutrašnjih poslova, u CDT-u smatraju da je neophodno nastaviti praksu stalne kontrole biračkog spiska u susret predsjedničkim, lokalnim i mogućim parlamentarnim izborima 2018. godine.
Potpredsjednik Demokrata Momo Koprivica ocijenio je da se Crna Gora nalazi u dubokoj političkoj i institucionalnoj krizi.
– Crnoj Gori je neophodna vladavina zakona, a ne vladavina antizakona i antiporetka. Definisana su određena ograničenja i nametnute institucionalne barijere nosiocima politika. Međutim, na čelu ASK-a je funkcioner koji ne uživa povjerenje javnosti. Sankcije su nedovoljno visoke, a materijalna norma se ne sprovodi u stvarnosti. Neophodno je norme koje sadrži Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja oživotvoriti u društvenoj praksi, kako bi se blokirala zloupotreba resursa u izborne svrhe – istakao je potpredsjenik Demokrata.
Kako je ukazao, neophodna je, između ostalog, i efikasnija kontrola socijalnih davanja, a jaka i profesionalna DIK je uslov djelotvorne pravne zaštite biračkog prava.
– Kredibilitet institucija u Crnoj Gori je upitan ako imamo predsjednika Skupštine Ivana Brajovića koji na sudu daje nekredibilne i nevjerodostojne izjave u slučaju „Ramada”. Pravo pitnje za predstavnike DPS-a je da li je fer častiti premijerovog brata sa 10,5 miliona eura. Tih 10,5 miliona se odvaja od usta građana Crne Gore u doba krize – zaključio je Koprivica.
Po mišljenju Predraga Sekulića (DPS), Agencija za sprečavanje korupcije je opravdala očekivanja.
– Za kratko vrijeme je urađeno puno. Ako govorimo o javnosti rada, možemo izreći sve pohvale na račun Agencije. Set izbornih zakona pišu poslanici i usvajamo ih dvotrećinskom većinom u parlamentu. Da bismo mijenjali izborne zakone dvotrećinski, trebaju nam kolege iz opozicije. Nemamo dilemu da lokalne i predsjedničke izbore možemo održati po važećim zakonima ako se kolege iz opozicije ne vrate u parlament – naveo je Sekulić.
Potpredsjednik SDP-a Raško Konjević je kazao da su rezultati rada ASK daleko skromniji od rezultata istovrsne hrvatske ili srpske agencije.
– Uzmite slučajeve „Limenka” ili „Ramada”, gdje ne govorimo u krivičnopravnom smislu, nego o nadležnosti ASK. Agencija je trebalo da uđe u kontrolu pojedinih političkih subjekata čiji su akteri učestvovali u tim dešavanjima. Ako nečiji funkcioneri učestvuju u aferama koji prouzrokuju štetu od 10,5 miliona eura, ASK ima zakonska ovlašćenja da provjeri da li su od takvih afera nelegalno finansirani ti politički subjekti – kazao je Konjević.
Funkcioner SD Đorđije Suhih rekao je da jake države nema bez jakih institucija.
– Sve države imaju probleme sa organizovanjem izbora, korupcijom i korišćenjem privilegija, i sve se na različite načine bore s tim. Najbolji način su jake institucije koje su nezavisne od trenutne vlasti – naveo je Suhih.
On smatra da je ASK, s obzirom na kratak period, dobro pripremila i odradila posao na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima.
Ambasador Holandije u Beogradu Henk van den Dol podsjetio je da je legislativa u oblasti političkog finansiranja jedan od ključnih indikatora napretka Crne Gore u procesu pristupanja EU i pregovora u okviru poglavlja 23.
V.R.
Maraš: Radonjić štiti DPS umjesto da sprovodi zakon
Direktor Monitoring programa MANS-a Vuk Maraš ocijenio je da postojeće institucije ne žele i ne mogu da obezbijede rezultate u borbi protiv izborne korupcije i drugih nezakonitosti.
– Samim tim, ovakve institucije ne mogu da obezbijede da izbori budu fer i bez zloupotreba. To se posebno odnosi na Agenciju za sprečavanje korupcije, koja se samo površno bavila zloupotrebama javnih fondova, ne ulazeći u suštinu problema. Država i lokalne samouprave su pored takve Agencije mogle da zaposle preko 1.200 ljudi uoči parlamentarnih izbora u situaciji kad je zvanična politika bila da se mora smanjiti broj zaposlenih i da se moraju sprovoditi mjere štednje. Tu Agenciji ništa nije bilo sporno niti ih je zanimalo zašto je baš uoči izbora izgrađena lokalna infrastruktura vrijedna preko deset miliona eura – ukazao je Maraš.
On je dodao da ASK nije zanimalo ni kome su dodjeljivane subvencije, krediti ili socijalne pomoći.
– Imajući u vidu da je na čelu Agencije Sreten Radonjić, koji je u bliskim porodičnim odnosima sa Duškom Markovićem, jasno je da je tu doveden da ne bi ništa otkrio i da bi zaštitio DPS od odgovornosti za sve zloupotrebe – zaključio je Maraš.