Ministar prosvjete Damir Šehović u intervju za „Dan“ je kazao da su u protekle četiri godine podnijeli preko 70 krivičnih prijava zbog falsifikovanja diploma i da će direktori obrazovnih ustanova biti na skeneru ukoliko ne spriječe vršnjačko nasilje, što može biti osnov za njihovo razrješenje. Šehović ističe da će od naredne godine u školama biti uvedene digitalne učionice i da roditelji moraju znati da nastavnici nijesu servis za isporučivanje dobrih ocjena. Najavio je da će Ministarstvo prosvjete, nakon Fonda za kvalitet i talente, osnovati i fond za dualno obrazovanje.

•Kako ocjenjujete funkcionisanje i razvoj obrazovnog sistema od kada ste na čelu Ministarstva prosvjete?

– Nezahvalno je procjenjivati sopstvena postignuća, prije svega zato što, znajući koliko smo truda i rada uložili u prethodne tri godine, a od koga pola nije bilo vidno javnosti, ne mogu reći ništa osim da sam ponosan na tim sa kojim sam sarađivao i pomake koje smo zajednički napravili. U jednom jedinom mandatu otvoriti tri nova vrtića i jednu srednju školu, ugovoriti nove projekte vrijedne preko 50 miliona eura, a koji se odnose na gradnju još sedam vrtića, četiri nove škole, zamjenu školskog namještaja, te kupovinu nove računarske opreme i opreme za stručne škole, kao i nabavku 30 školskih autobusa, rekonstruisati preko 200 objekata, sprovesti reformu, uvesti besplatne studije, uspostaviti Fond za kvalitet i talente i povećati plate prosvjetnim radnicima nešto je za šta niko ne može reći da je malo. Kad sam preuzeo vođenje ovim resorom preuzeo sam i odgovornost za oko 600 obrazovnih objekata širom Crne Gore i preko 13.000 zaposlenih, a rad na unapređenju tolikog sistema ne završava se ni za pola godine ni za godinu.Ponosan sam na korake koje smo napravili i dovoljno realan da znam da je još dosta posla pred nama.

•Nakon značajnih ulaganja i izmjena seta propisa u obrazovnom sistemu, koji su vaši naredni konkretni koraci kako bi se unaprijedio kvalitet obrazovanja u Crnoj Gori?

– Od početka ovog mandata zaposleni u ministarstvu i resornim institucijama radili su paralelno na tri kolosijeka: održavanju sistema u smislu praćenja svakodnevnih aktivnosti, zatim novim projektima čiji je cilj unapređenje sistema, te infrastrukturi, odnosno izgradnji i rekonstrukciji objekata. Pokazalo se da jedino takav pristup, iako je izuzetno zahtjevan, omogućava da se prave pomaci. Jer, ja sam već saopštavao da nijesam preuzeo odgovornost ministra da bih čekao da mi u tišini prođe mandat, nego da bih, zajedno sa saradnicima, ostavio nešto iza sebe. Bavićemo se uvođenjem digitalnih učionica. Pri čemu pod tim terminom ne podrazumijevam to da se djeci u ruke gurnu tableti, a onda se prepuste sami sebi, već sistem koji uključuje: opremanje škola besplatnim internetom, i to ne samo informatičkih učionica već svih; potom opremanje škola računarskom opremom, gdje ću istaći da u narednoj školskoj godini u crnogorske škole stiže 4.000 računara i računarska oprema vrijedna oko tri miliona eura; a zatim i ono najvažnije – izradu digitalnih udžbenika, koji ne podrazumijevaju samo prebacivanje klasičnih udžbenika u digitalni format, već pravljenje novih sa interaktivnim zadacima i objašnjenjima. Što se može sumirati kroz jednostavan primjer: dijete ćelijsku stukturu može iz udžbenika naučiti jedino napamet, ali digitalni prikaz ostaće mu, bez sumnje, kao trajno znanje. Budući da smo realni u postavljanju ciljeva, formirali smo već radnu grupu koja radi na digitalizaciji, a plan je da do početka naredne godine krenemo sa pilot-projektom digitalne učionice u jednom dijelu škola. Vršnjačko nasilje biće predmet naše posebne pažnje u narednom periodu, i to prije svega sa aspekta odgovornosti direktora. Zato ćemo, kako smo i najavili, krenuti u kampanju na tu temu, ali i promijeniti propise kako bi ekstremno oglušivanje direktora o obaveze koje se tiču procesuiranja nasilja bilo osnov za smjenu. Mi smo mogli da ne preuzimamo takvu odgovornost na sebe, ali nikad nijesmo, niti ćemo pokušavati da sebe amnestiramo od neprijatnih obaveza.

•Koliko sredstava je uloženo u izgradnju škola i vrtića i koliko je objekata ukupno stavljeno na raspolaganje učenicima?

– Ako je prethodnih godina ovo ministarstvo po nečemu bilo prepoznato, to je ulaganje u obrazovnu infrastrukturu. Ono je dio naše strategije za stvaranje optimalnih uslova za djecu kako bi ona mogla da se u takvim uslovima posvete onome što je njihov primarni zadatak – sticanje znanja. Pritom, ta vrsta ulaganja nije nešto što možete fingirati. Ne možete reći da ste uradili nešto ako nijeste. Sve se vidi na terenu.

A vidi se novi vrtić u Zagoriču, novi vrtić na Starom aerodromu, novi vrtić u Tuzima, nova srednja škola u Golubovcima, kao i nova škola u Vojnom Selu u Plavu. Kao što se vidi i vrtić u Rožajama koji se gradi, Osnovna škola u Bijelom Polju, koja se takođe uveliko gradi, i vrtić u Herceg Novom koji počinje da se gradi ovih nedjelja. Ubrzo kreće gradnja vrtića u Pljevljima i vrtića u Bloku 6. Svi kapitalni projekti koji su planirani za narednih nekoliko godina, a ima ih 38, vrijedni su preko 50 miliona eura.

•Na koji način će Ministarstvo prosvjete onemogućiti ulazak sumnjivih diploma na tržište rada, da li će se uvesti institut Ekspert u novom zakonu o priznavanju inostranih diploma?

– Najveći iskorak na tom polju učinili smo kroz izmjene zakona koji se odnosi na priznavanje inostranih diploma, a koji ubrzo ide prema Vladi. U tom zakonu, koji je rađen sa našim partnerima iz nevladinog sektora, predloženo je da ministarstvo u postupku cijenjenja isprave ima mogućnost angažovanja eksperta iz iste ili srodne oblasti za davanje mišljenja o obrazovnoj ispravi. Lista eksperata bi se sačinjavala na osnovu javnog poziva, a ekspert bi imao mogućnost da predloži priznavanje ili odbijanje diplome, uz naravno obavezno obrazloženje. Ministarstvo svakako razmatra i sve druge sugestije sa javne rasprave, a posebno one koje se odnose na kriterijume i nadležno tijelo za davanje mišljenja. Već smo rekli da krivične prijave, takođe, koristimo kada je riječ o priznavanju obrazovnih isprava, ali to se naravno odnosi samo na one situacije kada je sama diploma falsifikovana. Tako je u poslednje četiri godine podnijeto sigurno preko 70 krivičnih prijava. Rješavanje pitanja diploma sumnjivog kvaliteta je za naše malo tržište od izuzetne važnosti, i to prije svega zato što će ti ljudi obavljati posao isto onako kakvo im je obrazovanje. Zato nam neće faliti motiva, želje i volje da kreiramo takav zakonodavni na okvir koji će spriječiti ulazak na naše tržište pojedinih nekvalitetnih inostranih diploma do kojih se dolazi prečicama.

•Da li ste zadovoljni reformom na UCG s obzirom na sve češće pritužbe studenata da se ne poštuje odredba za sprovođenje praktične nastave, organizaciju predavanja i raspored ispita?

– Rekao bih da smo u prethodnom periodu pokazali izuzetan senzibilitet za mlade i naše visokoškolce, kako u vezi sa produženjem roka za upis na specijalističke studije, tako i u vezi sa drugim aktuelnim pitanjima. Istovremeno, Senat Univerziteta, Upravni odbor Univerziteta, Savjet za visoko obrazovanje, Sud časti, Odbor za upravljanje sistemom kvaliteta otvorili su svoja vrata za učešće studenata i na taj način poslali i formalnu i suštinsku poruku da naše studente vidimo kao partnere.

U tom smislu, sve njihove sugestije su nam dragocjene, jer većina njih postaje dio agende Univerziteta Crne Gore i Ministarstva prosvjete. Kada je riječ o praktičnoj nastavi, zakonska norma od 25 odsto je vrlo ciljano ambiciozno postavljena, te pratimo njeno sprovođenje i, zajedno sa Univerzitetom, u kontinuitetu radimo na njenoj optimalnoj primjeni.

Međutim, već ozbiljno promišljamo o najboljem pristupu koji bi nas doveo do daljeg poboljšanja kvaliteta praktične nastave u visokom obrazovanju na način što, između ostalog, analiziramo mogućnost primjene modela sličnog dualnom obrazovanju kod pojedinih za to adekvatnih studijskih programa, koji je inače dao sjajne rezultate u srednjim stručnim školama.

D.BOGOJEVIĆ

---

Povezali 800 učenika i 250 poslodavaca
Šehović ističe da su stručne škole i dualno obrazovanje bez sumnje jedan od najvećih iskoraka ovog ministarstva, koji je napravljen upravo u cilju povezivanja tržišta sa prosvjetom.

– Uspjeh smo postigli, prije svega, temeljnim pristupom dualnom obrazovanju, u kome se paralelno uči i obučava kod poslodavca uz naknadu. Kad smo ga uveli prije tri godine mogli smo krenuti sa mnogo većim brojem djece i poslodavaca, ali nijesmo: počeli smo sa oko 280 đaka i 100 poslodavaca, a došli do 800 đaka i 250 poslodavaca. Postepeno smo dakle razvijali taj vid obrazovanja, uz intenzivnu kontrolu poslodavaca i načina na koje rade sa djecom. To nas je dovelo do sledeća tri podatka: do sada nijesmo imali niti jednu jedinu primjedbu od poslodavca ili učenika; čak 60 odsto djece koja su ove godine izašla iz sistema dualnog obrazovanja ostalo je da radi; naredne godine osnovaćemo fond za dualno obrazovanje, i to ne samostalno, već u saradnji sa privrednicima – ističe Šehović.


Nastavnici nijesu servis za dobre ocjene
Šehović navodi da je PISA testiranje rađeno svega devet mjeseci nakon uvođenja obrazovne reforme i, uzevši to u obzir, rezultati su pokazali upravo ono što su i očekivali.

– Ostvarili smo određeni napredak, uključujući rast od 12 bodova iz matematike, ali je gro aktivnosti u vezi sa načinom rada u školama tek pred nama. Reforma je, nema sumnje, dobro postavljena, ali traži vrijeme. PISA testira koliko đaci umiju da primijene naučeno. Ne pita za podatke nego procjenjuje način razmišljanja i povezivanja znanja iz raznih oblasti. A to se ne da naučiti, već mora biti proizvod suštinske višegodišnje promjene načina razmišljanja, koja se odnosi na čitavo društvo, uključujući i roditelje i učenike, a ne samo nastavnike. Potrebno je, dakle, da bismo dalje postizali suštinske pomake, djetetu u učionici dozvoliti da samo dođe do zaključka umjesto da reprodukuje lekciju. Ali je potrebno i prihvatiti činjenicu da nastavnici nijesu servis za isporučivanje dobrih ocjena, već ljudi sa integritetom koji moraju imati slobodu da bez pritisaka ocijene znanje učenika – kaže Šehović.