Studenti, profesori i stručnjaci ukazuju da novi model studiranja ni nakon dvije godine od početka primjene nije usklađen sa propisima iz oblasti obrazovanja i rada, kao i da se zbog nedostatka predavača i mentora na fakultetima kasni sa odbranom naučnih radova i izborom u zvanja.

Viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Snežana Kaluđerović smatra da nakon proklamovanja novog modela studiranja nije došlo do suštinskih promjena u procesu nastave, ili su one neznatne.

– Akcenat je stavljen na formu i procedure, a puko zadovoljavanje tih procedura nije dovoljno da bi se unaprijedio kvalitet. Sam nastavni kadar mora da se prilagodi pravilima „Bolonje“, a ne samo studenti, to jeste da profesori svoje predmete tretiraju prema broju ECTS kredita i prilagođavaju težinu materije tom broju kredita, a ne da se traži isti broj seminarskih, kolokvijuma i dodatne literature za predmete sa velikim i malim brojem bodova. Veliki problem predstavlja i nedostatak adekvatnog nastavnog kadara u punom kapacitetu na katedri. Raširena je praksa da brojni redovni profesori rade na više fakulteta, pa se pojavljuju na predavanjima svega nekoliko časova po semestru, dok ostalo prepuštaju saradnicima. Od uvođenja „Bolonje“ na UCG ostavljeno je na volju nastavnom osoblju da sami procijene u kojem kapacitetu će da je sprovode, što je dovelo do neujednačenih praksi, jer nije mali broj onih koji se još uvijek oslanjaju na model izvođenja nastave prije uvođenja „Bolonje“. Možda će se to promijeniti osvježavanjem same strukture profesora, to jest dolaskom mlađeg nastavnog osoblja i odlaskom u penziju starijih, ali samo pod uslovom da taj mlađu kadar zaista dođe po zaslugama, a ne kroz koruptivne i nepotističke mreže – kazala je Kaluđerovićeva.

Kako je dodala, obavezno izvođenje praktične nastave prečesto izostaje i uglavnom je svedeno na protokolarno ispunjavanje dnevnika za praktičnu nastavu ili izdavanja potvrda da je ona odrađena, iza čega ne stoje vjerodostojne činjenice.

– Brojni fakulteti ne mogu da obezbijede adekvatno mjesto, shodno profilu studija, gdje bi studenti mogli da obavljaju praksu, a i sam program izvođenja prakse je problematičan. Studenti bi morali da budu oslobođeni obaveza na fakultetu u vrijeme izvođenja praktične nastave i praksa se ne bi smjela sprovoditi u vrijeme polaganja ispita. Smatram da je recimo višegodišnja gradnja autoputa u Crnoj Gori dobro mjesto za obavljanje praktične nastave za veliki broj studenata Građevinskog, Arhitektonskog, Mašinskog i Elektrotehničkog fakulteta, ali mi nije poznato da se to zaista i dešava. Stiče se utisak da je sav teret reforme svaljen na studente, brojna pravila su nedorečena i studenti su nerijetko zbunjeni njihovom primjenom. Skoro je bila aktuelna situacija sa studentima koji nijesu magistrirali u roku i kojima je naložen da plaćaju dodatnih 1000 eura za svaku godinu nakon isteka roka za magistriranje. Potom je uslijedila intervencija Ministarstva prosvjete, koje je saopštilo da studenti neće plaćati te dodatne naknade, što sve ukazuje na nedovoljan stepen koordinacije UCG i ministarstva kako bi se prevenirale ovakve stvari. Takođe, na fakultetima su problematična mentorstva. Mali broj mentora na veliki broj studenata zahtijeva strogu disciplinu obje strane i poštovanje rokova, kao i strožu kontrolu UCG tijela. Posebno je važno da se mentori pored svih svojih obaveza na katedri kroz redovne studije zaista maksimalno posvete svakom od studenata master studija, što znamo da nije slučaj. Krajnje je zabrinjavajući i primjer zloupotrebe diplomskih radova od strane mentora, što smo imali u slučaju Bojane Lakićević Đuranović - rekla je Kaluđerovića.

Predsjednik Studentskog parlamenta UCG Danilo Jelovac kazao je da se pravila studiranja i principi Bolonjske deklaracije moraju dosledno poštovati, a rad u manjim grupama, fokus na naučnoistraživački rad i priprema studenata za tržište rada treba da budu cilj kojem teže sve univerzitetske jedinice.

– Na početku studijske godine najčešći su problemi u vidu broja mjesta na specijalističkim i magistarskim studijama, odnosno inicijative za proširenje mjesta na tim nivoima studija, kako bi oni koji su stekli bečelor diplomu nastavili studije na tom fakultetu. Tokom akademske godine bavimo se pitanjem poštovanja pravila studiranja, nastojeći da kroz predan rad studentskih vijeća pratimo da li se sve odredbe dosledno primjenjuju i da li su studenti uskraćeni za neko od svojih prava. Želim da istaknem dvije uspješno riješene inicijative Studentskog parlamenta – produžetak upisa specijalističkih studija i rješavanje situacije nastale na magistarskim studijama. Otvoreni smo za sve inicijative koje dolaze od studenata i za ponos je činjenica da imamo visok procenat uspješnosti u rješavanju problema i poteškoća na koje nam ukazuju studenti sa svih 19 jedinica najstarije i najbrojnije ustanove visokog obrazovanja u našoj državi – rekao je Jelovac.

On je ukazao da propisi još uvijek nisu usklađeni sa novim modelom studiranja.

– Reformisani model je mnogo složeniji u smislu organizacije i finansiranja nego što se to možda čini na prvi pogled. Nedosledna primjena stručne prakse i velika opterećenost ispitima u jednom semestru samo su neki od problema koje sa sobom nosi reforma. Novi model zvuči sjajno i najavljuje korjenite promjene na papiru, ali, ukoliko se sve to ne sprovede u djelo, može se očekivati kontraefekat. Kvalitet visokog obrazovanja, bez sumnje, nije na adekvatnom nivou, to jest na nivou na kojem svi težimo da bude. Prostor za napredak postoji i upravo će jedan od prioritetnih ciljeva ovog saziva SPUCG biti podizanje kvaliteta studija na svim univerzitetskim jedinicama – istakao je Jelovac.

On je dodao da se akcenat i dalje stavlja na teorijsko znanje, dok se stručna praksa ne implementira dosledno i na suštinski način.

– Kada to kažem, mislim na zakonsku obavezu da stručna praksa mora da čini 25 odsto na svim studijskim programima, ali već nakon prve godine primjene novog modela studiranja svjedočimo da se ta obaveza ne realizuje na pravi način, odnosno da postoje primjeri kada se samo zadovoljava forma, ali ne i suština zbog koje je ta novina i uvedena – naglašava Jelovac.

Studentska inicijativa je ukazala da je u poslednje dvije godine više stotina studenata nakon završenih osnovnih studija napustilo Univerzitet Crne Gore jer je diploma koja se dobija na toj visokoobrazovnoj ustanovi među najmanje cijenjenim u Evropi.

D.B.

---

Prijemni ispit da spriječi priliv loših studenata
Kaluđerovićeva smatra da će planirano uvođenje prijemnog ispita za upis na master studije biti dobar način selekcije kvaliteta jer je to način da znanje dođe do izražaja.

– Za sve one koji su studirali zbog znanja to neće biti problem, ali za one koji studiraju tražeći prečice prijemni ispit može biti veliki izazov. Još uvijek je rano za neko preciznije ocjenjivanje novog modela studiranja jer će se prvi rezultati znati tek kad prva generacija završi studije, tačnije prvi adekvatni pokazatelj kvaliteta studija biće rezultati prijemnog ispita za master studije i broj studenata koji će te studije nastaviti. Zasad nema posebnih pokazatelja da je kvalitet studija na UCG unaprijeđen, a može se reći da je na pojedinim programima stanje prilično loše – kazala je Kaluđerovićeva.


Studentima skupe magistarske studije od 2.000 eura
Predstavnik Studentske inicijative Vuk Vujisić ocijenio je u izjavi za „Dan“ da državne institucije, u prvom redu Univerzitet i Ministarstvo prosvjete, ništa ne preduzimaju da spriječe mlade obrazovane ljude da napuštaju zemlju.

– Znam da mnogi idu na master jer bi ovdje plaćali školarinu preko 2000 eura, a biti magistar sa diplomom UCG ne znači mnogo. Takođe, mnogi odlaze i zbog neusklađenosti našeg sistema obrazovanja. Mnogi studenti su upisivali četvrtu godinu, tj. specijalističke studije koje nijesu prepoznate u mnogim zemljama Evrope, pa se najradije odlučuju da odmah nakon osnovnih studija upišu master u inostranstvu kako ne bi gubili godinu jer tamo master traje dvije godine, što je sada predviđeno i našom novom reformom – pojasnio je Vujisić.