Tradicija i kulturno nasleđe su ogledalo našeg sadašnjeg i budućeg vremena, neiscrpna riznica sjajnih tema i vrijednih manifestacija, zbog čega brojne turističke organizacije nastoje da vrate stare običaje i obogate ih kvalitetnim sadržajima. S osjećajem poštovanja prema svojim korijenima i sredini iz koje sam potekao, zainteresovan za dublje sadržaje naše tradicije i sveukupne baštine, sa zadovoljstvom predlažem Turističkoj organizaciji Bijelog Polja i Mjesnoj zajednici Bistrica da pokrenu postupak ustanovljavanje dvije nove manifestacije.„Svetkovina petrovdanskih lila-Bistrička lilanja” i „Bistrički dani jarika-festival kukuruza ili kukurizijada”-predložio je Ramiz Hadžibegović, rodom iz bistričkog kraja koji živi i radi u Beogradu.
Lilanje je stari ljetnji tradicionalni običaj, nastao u stočarskim krajevima, a održava se uoči Petrovdana. Ovom običaju se najviše raduju mladi, jer su oni planeri, nosioci i realizatori čitave manifestacije. Po završetku lilanja, organizuje se kulturno- muzički program.
– Ovaj običaj polako nestaje i treba ga sačuvati od zaborava. S tim u vezi predlažem da se organizuje lilanje u centru Bistrice s kulturno - muzičkim programom... Na brdima iznad Bistrice treba zapaliti velike logorske vatre i organizovati raznovrsna sporska takmičenja mladih. Takođe, u centru Bistrice treba promovisati stare običaje, domaću radinost, seoski turizam i poljoprivredu, navodi Hadžibegović.
Predlaže da se u večernjim satima promoviše neka knjiga bjelopoljskih pisaca, a da u Osnovnoj školi „Vuk Karadžić” u Bistrici treba izdvojiti jedan čas za edukaciju učenika o starim običajima. Ističe da Ministarstvu kulture treba uputiti inicijativu za zaštitu ovog autentičnog nematerijalnog kulturnog dobra, a potom formirati udruženje za obnovu i očuvanje starih narodnih običaja i vremenom inovirati nove sadržaje za ovu manifestaciju.
Kad je u pitanju predlog o organizovanju kukurizijade, Hadžibegović ističe da tu manifestaciju treba održavati pod motom „jarik nas je održao, njemu hvala”.
-Jarik je naša autohtona sorta kukuruza. Ne daje veliki prinos, ali je kvalitetan i veoma ukusan. U pojavi raznih sortnih i GMO vrsta kukuruza, jarik je skoro nestao. Manifestacija bi otrgla od zaborava ovu sortu kukuruza, afirmisala njegovu vrijednost i onemogućila pojavu GMO na našim oranicama, kroz promociju poljoprivrede. S tim u vezi treba organizovati dvodnevnu manifestaciju, s više sadržaja. Manifestaciju bi trebalo da otvori ministar poljoprivrede i da na njoj bude upriličena izložba gastronomskih specijaliteta od jarika (hljeb, kačamak, pite, kokice, kuvana jela)... Naravno, degustacija bi besplatna, s raznim takmičenjima (najbolji i najveći kačamak, hljeb, pite i slično). Potrebni su i stručno-edukativni sadržaji uz učešće eminentnih stručnjaka, fakultetskih profesora i savjetodavnih službi Ministarstva poljoprivrede Crne Gore. Treba uputiti predlog nadležnom ministarstvu za zaštitu porijekla i oznake jarika i formirati udruženje proizvođača te vrste kukuruza na području opštine i države, objašnjava Hadžibegović.
Predlaže da treba inicirati usvajanje deklaracije (odluke) o zabrani upotrebe ili korišćenja genetski modifikovanih organizama na području bjelopoljske opštine i šire i uraditi elaborat (specifikaciju) o zaštiti geografskog porijekla jarika.
– Treba da se održi i smotra folklora, a u mjesnoj školi trebalo bi izdvojiti jedan čas za upoznavanje đaka sa značajem očuvanja jarika i ove manifestacije, ali i drugih starih običaja – komušanje kukuruza, moba, vršidba, poselo... Mjesna zajednica Bistrica, s obzirom na broj stanovnika, zaslužuje ovakve manifestacije, a posebno u kontekstu skore valorizacije Đalovića klisure, što će, sa aspekta turističke ponude Bijelog Polja, biti komplementarno i korisno. Red je da se jedan broj ljetnjih manifestacija izmjesti iz grada u veće mjesne zajednice, čiji udio u gradskom budžetu je najveći. Na taj način uspostavila bi se kakva- takva ravnoteža između dešavanja u samom gradu i na seoskom području, a Bistrici bi to mnogo značilo i koristilo- kazao je Hadžibegović.
Predloge ovih manifestacija on je uputio na adresu gradonačelnika Petra Smolovića, predsjednika SO Džemala Ljuškovića, direktorice TO Bijelo Polje Violete Obradović i Mjesnoj zajednici Bistrica- predsjedniku Sakibu Čindraku.M.N.


Ribolov na Bistrici

Hadžibegović ističe da treba organizovati i manifestaciju „Ribolov na rijeci Bistrici”, jer je biodiverzitet ove rijeke fascinantan.
-To je bistra, hladna rijeka izuzetnih potencijala za pastrmku, lipljen, mladicu. Potrebno je ustupiti nekoj firmi, na bazi privatno- javnog partnerstva, na gazdovanje dio uzvodnog rječnog korita Bistrice (dva-tri kilometra) s ciljem očuvanja rijeke i prirode, ali i očuvanja prirodne reprodukcije ribe. Potrebno je organizovanje kvalitetne ribočuvarske službe, kao i stvaranje uslova za razvijanje turističke ponude mušičarenja i za izgradnju manjeg etno sela za ribolovce i turiste -kaže Hadžibegović.