-Autor: Mijat Lakićević
Brza pruga Beograd–Budimpešta proradila je iako još nije svečano otvorena. Kako bi inače bivši premijer Makedonije Nikola Gruevski stigao do Mađarske? Preko Bugarske i Rumunije (ne samo zbog „viška“ granica) mnogo je nesigurnije, a avionom iz Grčke još više. Prošle godine su, naime, dva pripadnika makedonske tajne policije pokušala da iz Soluna odlete upravo za Budimpeštu, ali su na aerodromu uhapšeni. Turska je, zbog vrlo komplikovane unutrašnje situacije, već na prvi pogled isključena iz svih kombinacija.
Orban i Gruevski, s druge strane, stari su politički saveznici. Kad smo već kod istorijskih veza, da napravim i malu digresiju, atentatori na kralja Aleksandra Karađorđevića 1936. u Marseju, pripadnici makedonske organizacije VMRO, kako danas glasi prva polovina akronima partije Nikole Gruevskog, obučavani su u Hortijevom logoru „Janka-puszta“ u Mađarskoj.
Šta je bilo bilo je, današnji mađarski predsjednik je poznat po tome što je makedonsku vlast, dok joj je na čelu bio Gruevski, snažno podržavao u opredjeljenju da ne pristane na promjenu imena zemlje. A ta je politika Skoplja, treba li podsjećati, bila mnogo bliža srcu i aktuelnog režima u Beogradu. Kada se tome dodaju takoreći „bratski“ odnosi između Vučića i Orbana, kanal Vardar-Morava-Dunav nametao se kao idealan za izvlačenje i „žive sile“ i „komore“.
Ne treba, međutim, isključiti ni drugu mogućnost, ma kako fantastično izgledala. Uostalom, ono što je na prvi pogled fantastično, nerijetko se pokaže kao sasvim realno. Zaevu, naime, ipak više odgovara Gruevski u egzilu, gdje god, nego u azilu u Skoplju. Otud nije nemoguće da je čitav taj transfer uredila neka viša sila te da je njegovim akterima ostalo samo da manje ili više ubjedljivo odigraju svoje, manje ili više nevidljive, uloge.
Postavlja se, na kraju, još jedno pitanje: da li je Budimpešta krajnji cilj dojučerašnjeg makedonskog premijera, a danas lica sa policijske potjernice?! Malo je vjerovatno da će Gruevski moći duže da se zadrži u Mađarskoj – koja je em članica Evropske unije, em članica NATO alijanse – a da ne bude isporučen. Dakle, ako ne želi da bude uhapšen ni da se preda, on mora dalje.
Na sjever više ne može, na zapad još manje, ostaje mu istok. Dakle, Rusija. Gdje ga čeka Mirjana Marković. Koju srpska policija takođe potražuje, ali čije izručenje Srbija više ne smije ni da zatraži. Možda i zato što se – kako kažu dobro obaviješteni izvori, doduše malo skloni spekulacijama – njen povratak u Srbiju odavno priprema. I samo se, kažu, čeka pogodan trenutak.Peščanik.net