-Autor: Kristijan Švarc Šiling

Njemačka je 20. januara zvanično kandidovala bivšeg ministra poljoprivrede Kristijana Šmita (CSU) za visokog predstavnika u BiH. Konačno! Poslednjih sedmica u medijima u BiH je o ovoj temi bilo prisutno mnoštvo teorija zavjere koje sveukupno nisu odgovarale istini.

Važno je napomenuti da ovom kandidaturom Njemačka preuzima „inicijativu da se zemlja ponovo pojačano dovede na međunarodnu političku agendu. Njemačka vlada ima veliki interes za razvoj BiH i podržava perspektivu članstva zemlje u EU“, navedeno je na službenoj stranici Ministarstva spoljnih poslova Njemačke.

Ovom kandidaturom, čiji je predlog došao od njemačke kancelarke Angele Merkel prije svega jasno je poručeno sledeće: Ured visokog predstavnika neće biti ukinut, naprotiv. On treba sa novim snagama i novom politikom međunarodne zajednice ponovo da dobije na uticaju u BiH. Sadašnji visoki predstavnik Valentin Incko i ja od oktobra 2020. godine govorimo stalno o „trećoj fazi“ OHR-a. Ured visokog predstavnika postoji da bi osigurao civilnu implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma i ta njegova uloga nije završena. Postoji mnogo toga što se mora uraditi kako bi se podržala tranzicija Bosne i Hercegovine ka demokratiji i njen putu ka EU.

Pritom može biti samo prednost to što Kristijan Šmit razumije neke stvari o BiH.

Njemačka ne bi ni pokretala ovu inicijativu da misli da sve treba da ostane po starom. Naprotiv, ovo samo pokazuje da Njemačka podržava BiH. Iza kandidature Kristijana Šmita se ne krije, kako su neki u BiH zlonamerno tvrdili, nekakav jednostrani postupak niti je ona uslijedila u tajnom dogovoru sa Rusijom, već u „uskoj koordinaciji sa međunarodnim partnerima i članovima Upravnog odbora Vijeća za sprovođenje mira“.

Takve tvrdnje su nerazumljive i sa ovom kandidaturom nespojive. BiH mora promijeniti svoj Ustav ako iz slijepe ulice želi da izvuče nefunkcionalnu državu. Demokratski principi moraju oživjeti i brojne presude Evropskog suda za ljudska prava moraju konačno biti implementirane.

Želim spomenuti dvije zaista dobre analize o BiH: Wilson Center Paper i Democratization Policy Paper. Obje analize sadrže brojne dobre predloge – i ni u jednoj od njih ne stoji da visoki predstavnik treba da sprovede promjene Ustava korišćenjem Bonskih ovlašćenja (Bonn Powers). Uvijek je bio i uvijek će biti zastupan stav da promjene Ustava moraju napraviti Bosanci i Hercegovci sami. Tako je bilo u moje vrijeme, kada sam bio visoki predstavnik u BiH i tako mora ostati i ubuduće: Civilne inicijative moraju igrati glavnu ulogu – ali pritom je podrška međunarodne zajednice apsolutno neophodna.

S radošću mogu zaključiti da u BiH u poslednje vrijeme ne nedostaje takvih incijativa. Upravo sam primio nekoliko upita u kojima se traži odgovarajuća pomoć u podršci takvim građanskim inicijativama.

Želim još jednom naglasiti da OHR nije slučajno u BiH, da je njegova uloga i dalje od velike važnosti, i da je potrebna snažnija politika međunarodne zajednice u BiH. Postoji tako mnogo drugih reformi i zakona, koji u nefunkcionirajućem parlamentu zemlje čekaju na implementaciju, jer tamo etnički kriterijumi i dalje imaju prioritet, a blokade određuju svakodnevni politički život. Ovdje se međunarodna zajednica mora jače angažovati i dati podršku OHR-u i njegovom šefu.

Kao primjer uvijek navodim zakon protiv negiranja genocida i glorifikacije ratnih zločina. Niko, ko ima barem malo empatije, ne može imati ništa protiv takvog zakona, ali parlamentarci u BiH ne uspijevaju da usvoje ovaj zakon.

U mojoj novoj knjizi „Proigrani mir u BiH“ sam veoma često pisao o jednom veoma važnom momentu u istoriji: kada se naime u jednom političkom trenutku susretnu pozitivne, snažne ličnosti, onda može doći do velikih promjena. To da je svijet sada dočekao novog predsjednika SAD Džoa Bajdena, koji je tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji 90-ih godina uvijek bio na pravoj strani, ne bi trebalo ni u BiH da ostane bez značaja.

Ambasadori SAD i Velike Britanije su ove sedmice u svom zajedničkom blogu napisali da traže „voljne partnere“ kako bi pomogli Bosni i Hercegovini. Sa ovom kandidaturom Kristijana Šmita Njemačka pokazuje da je spremna da bude takav partner.

dw.com

---