Kancelarija visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini (BiH) Krisrijan Šmit saopštila je kako su "uznemirujući incidenti s namjerom zastrašivanja povratnika", zabilježeni u raznim dijelovima BiH proteklih dana, u "potpunoj suprotnosti sa napretkom u protekle tri decenije poslijeratnog oporavka BiH", prenosi portal Radio Slobodna Evropa.
- Ovi zabrinjavajući incidenti su podstaknuti sve izraženijim nacionalističkim diskursom, uključujući i oko neustavnog obilježavanja 9. januara. Ovakvi postupci ne samo da ugrožavaju sigurnost i dobrobit povratnika, nego predstavljaju i ozbiljnu prijetnju investicijama, integraciji u EU i sveukupnom prosperitetu cijele zemlje - stoji u saopštenju OHR-a.
Nadzorne kamere na kućama Bošnjaka u Vlasenici i Potočarima kod Srebrenice, na istoku BiH, zabilježile su tokom obilježavanja pravoslavnog Božića provociranje povratnika pogrdnim povicima i pucnjima iz vatrenog oružja.
Na dan pravoslavnog Božića, 7. januara, u Mostaru, na jugu BiH, kamenovana je i kuća u kojoj živi povratnica srpske nacionalnosti.
Napadi su se desili u jeku tenzija pred 9. januar, kada je ponovo, nezakonito, defileom ulicama Banjaluke obilježen Dan Republike Srpske, datum koji je Ustavni sud BiH proglasio tri puta neustavnim.
U večeri obilježavanja Dana RS, u Zenici, u centralnoj Bosni, organizovan je defile, kao odgovor na 9. januar, a mrežama se širio i snimak zeničkih mladića kako pale zastavu RS.
Iz OHR-a navode da RS treba imati svoj dan, ali "taj dan se ne može obilježavati tako da se time diskriminišu neki građani ili se na drugi način izazivaju podjele".
- Politički lideri ove zemlje uvijek moraju imati na umu da njihove riječi imaju težinu. Riječi se lako mogu pretvoriti u radnje koje utječu na živote pojedinaca. Stoga se trebaju suzdržati od korištenja retorike kojom se poziva na podjele i od poteza koji mogu izazvati tenzije, te umjesto toga na prvo mjesto staviti dobrobit svih građana - ističu u OHR-u.
OHR ponavlja da se Republika Srpska kao potpisnica Aneksa 7 Opšteg okvirnog sporazuma za mir obavezala da na teritoriji entiteta osigura uslove za reintegraciju povratnika bez opasnosti od uznemiravanja, zastrašivanja, progona ili diskriminacije.
- Vlasti RS moraju poduzeti sve neophodne korake kako bi se borili protiv svakog oblika nasilja, diskriminacije ili zastrašivanja bilo koje zajednice koja živi u području njihove nadležnosti - navodi se u saopštenju.
U OHR dodaju i kako su pojedini lideri u BiH pokazali suzdržanost i zadržali fokus na ključnim reformama koje su potrebne da bi država ovog proljeća zvanično započela pregovore o članstvu sa EU, te da se radi o ispravnom pristupu.
Dan RS je obilježen pod okom Tužilaštva BiH, uz osude Evropske unije i Ambasade Sjedinjenih Država u BiH.
U defileu održanom 9. januara u Banjaluci, nalazili su se između ostalih predstavnici Policije RS, entitetskih javnih službi, demobilisani pripadnici Vojske RS, studenti, ali i pripadnici ogranka ruske bajkerske grupe "Noćni vukovi" u RS, poznate po podršci Kremlju.
Ustavni sud BiH je posljednji put o ovom danu odlučivao 29. marta 2019. godine, kada je osporio Zakon o danu RS, koji je 2016. usvojila entitetska Narodna skupština.
Tada je zakonska odredba o 9. januaru kao Danu RS poništena, te je ona prestala da važi.
Skupština srpskog naroda u BiH je 9. januara 1992. u Sarajevu donijela Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda BiH, kao nezavisne cjeline unutar Bosne i Hercegovine, te vlasti u RS obilježavaju taj datum kao dan osnivanja Republike Srpske.
U donošenju deklaracije nisu učestvovali predstavnici Bošnjaka i Hrvata. Ova dva naroda na 9. januar gledaju kao na početak rata u Bosni i Hercegovini, te početak etničkog čišćenja, ratnih zločina i genocida nad nesrpskim stanovništvom.
