Švedsko predsjedavanje Evropskom unijom (EU) je potvrdilo da su već počele konsultacije sa zemljama članicama u vezi sa aplikacijom Kosova za dobijanje statusa kandidata.
Ambasador Švedske Lars Danielson je naglasio da se prve konsultacije obavljaju sa onim zemljama EU koje nisu priznale nezavisnost Kosova, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).
-Konsultujemo se sa mnogim državama da vidimo kako ćemo odlučiti o ovom zahtjevu. Imamo pet zemalja koje ne priznaju Kosovo i prirodno je da se prvo konsultujem sa njima. Sa nekima smo se već sreli i sastanke nastavljamo - izjavio je Danielson na izlaganju prioriteta švedskog predsjedavanja, koje je počelo 1. januara, a trajaće do 30. juna tekuće godine.
Ne želeći da prejudicira ishod razgovora u vezi sa kosovskom aplikacijom, Danielson je ocijenio da je odluka o davanju kandidatskog statusa Kosovu proceduralno i političko pitanje.
-To je proceduralna odluka, ali ima veliki politički značaj. Ne želim da prejudiciram rezultate konsultacija, ali čim vidim da se gradi konsenzus između zemalja članica, obavijestiću ih kako ćemo dalje postupiti. Imamo dvije alternative – da predamo ili da ne predamo (mandat) Evropskoj komisiji. Mi sa velikom voljom radimo na ovom dosijeu - izjavio je Danielson.
Prema redovnoj proceduri, u trenutku kada jedna zemlja aplicira za status kandidata, onda države članice konsenzusom odlučuju da li da daju zeleno svijetlo Evropskoj komisiji, koja potom počne sa izradom mišljenja o tome da li zemlja zaslužuje status kandidata.
Kosovo je predalo aplikaciju za status kandidata 15. decembra 2022. godine.
Iako formalno ima garantovanu evropsku perspektivu, kosovska aplikacija je posebna, imajući u obzir da sve zemlje članice EU ne tretiraju Kosovo kao državu.
Kosovo je proglasilo nezavisnost 2008. godine. Pet država članica EU – Španija, Kipar, Rumunija, Slovačka i Grčka, nisu priznale kosovsku nezavisnost.
Da bi Evropska komisija dobila mandate da izradi mišljenje o kosovskoj aplikaciji, neophodan je konsenzus svih država članica EU.
U procedurama Unije postoji razlika između jednoglasja i konsenzusa, koja u slučaju Kosova može biti suštinska.
Jednoglasna odluka podrazumijeva da se sve države članice moraju izjasniti za određenu odluku da bi bila usvojena.
S druge strane, konsenzus se smatra postojećim ako se nijedna država ne izjasni protiv, pri čemu nije nužno da se izrazi za.
Za one koji zagovaraju nastavak relevantnih procedura za Kosovo, upravo je konsenzus formula spasa, jer se smatra uspjehom ako se pet država ubijedi da se ne izjasne protiv, čime se omogućava nastavak procedura.
